Foto Credit: Bernd Weißbrod/dpa
Dortmund – Pandemijska zaključavanja od marta 2020. spriječila su đecu da normalno pohađaju školu. Umjesto u učionicama, đaci su śeđeli pred monitorom i slušali predavanja na daljinu. Je li to uticalo na njihovo bazično obrazovanje? Jeste, i to ośetno.
Jedna reprezentativna studija je testirala učenike koji su četvrti razred, posljednji osnovne škole u njemačkom obrazovnom sistemu, pohađali uz zaključavanja i uporedila rezultate s pređašnjim. Rezultat je alarmantan, navodi autor studije, Institut za izučavanje školskoga razvoja Univerziteta Dortmund.
Poređenje oko 4.300 učenika četvrtoga razreda iz 2021. s njihovim prethodnicima pet godina ranije, pokazalo je da pandemijska đeca slabije čitaju.
“Izgubljena polovina školske godine napravi zaostatak u vještini čitanja koji ne može da se nadoknadi pojedinačnim mjerama poput dopunske nastave”, rekla je za agenciju dpa direktorka IFS Nele Mekilveni.
“Ta đeca startuju s velikim problemima koji mogu da utiču na cijelo njihovo školovanje”, rekla je ona.
Često smjenjivanje učenja na daljinu i odlaska u školu, gubitak časova i hibridni modeli nastave uticali su na vještinu svih grupa učenika četvrtoga razreda.
Tako je, na primjer, udio onih koji dobro i veoma dobro čitaju pao sa 44 odsto 2016. na 37 odsto u pandemijskoj 2021. Uz to, 28 odsto učenika je slabo ili veoma slabo čitalo, u poređenju sa 22 odsto pet godina ranije.
Autori naglašavaju da je četvrti razred posebno kritičan, jer učenici s petim razredom prelaze u novu fazu školovanja i novu školu.
U njemačkom sistemu, prva četiri razreda čine primarno obrazovanje, odnosno osnovnu školu.
Od petog, dijete prema afinitetu i akademskoj sposobnosti polazi u neku od tri škole sekundarnog obrazovanja: glavnu školu, realnu školu ili gimnaziju.
Vještina čitanja – stepen tečnosti čitanja i razumijevanje teksta – đeca posebno razvijaju u osnovnoj školi. Ta sposobnost je ključna za sve druge predmete i preduslov uspješnoga obrazovanja, pojasnila je Mekelveni.
Učenici četvrtoga razreda iz 2021. danas su u prvome razredu neke škole sekundarnoga obrazovanja. Postavlja se pitanje kako prolaze sadašnji đaci četvrtoga razreda osnovne škole, poslije čak dvije godine pandemije. “To nije bio dio istraživanja, ali možemo pretpostaviti da ta đeca još slabije čitaju”, rekla je Mekelvenijeva.
Đevojčice u prośeku bolje čitaju, mada uz slične razmjere štetnih posljedica pandemijske nastave. Đeca iz porodica s više od 100 knjiga u domu u prośeku bolje čitaju od one koja kod kuće imaju malo knjiga. I tu je u obije grupe primjetan pad po sličnoj stopi.
Razlika u vještini čitanja više se produbila između đece sa migrantskim korijenima i one koja ih nemaju.
Učenici koji uče pod manje povoljnim uslovima, na primjer bez sopstvenoga stola ili pouzdanog interneta, 2021. su čitala ośetno slabije od parnjaka s dobrim uslovima.
Je li gubitak nadoknadiv? U Njemačkoj u mnogim mjestima nedostaje nastavno osoblje, često upravo u osnovnoj školi, pa su pokrajinski ministri kulture nedavno razmatrali kako to može da se riješi.
Političari se zalažu za reformu obrazovanja nastavnika, i narednih 10 godina trebalo bi prije svega da se obrazuje dovoljno nastavnika za sve stepene školstva.
Mekelvenijeva smatra da nadoknađivanje propuštenoga treba da bude utkano u nastavu, ali da je važno i učenje prema individualizovanome planu za svakog učenika.
Za potrebe studije testirano je 4.290 učenika četvrtoga razreda iz 111 škola. Učenici te generacije u Njemačkoj su od marta 2020. do testiranja u junu 2021. od 48 radnih neđelja samo 16 imali nastavu uživo.
Autor: Yuriko Wahl-Immel (Dortmund); prevodilac: Vladimir Tintor (Beograd)
