Foto: Nacionalna zajednica Crnogoraca u Splitu

Fašizmu “kristalnih noći” u Podgorici Fokalizator se odupire publikovanjem novog dvobroja časopisa za književnost i kulturu (za koji pišu Svetislav Basara, Božo Koprivica, Andrej Nikolaidis, Balša Brković, Darko Šuković, Vojislav Pejović, Neđeljko Rudović, Dragana Erjavšek, Sanja Vojinović, Melida Travančić, Tijana Radulović… Ali i pripremanjem drugoga izdanja manifestacije Dani Mirka Kovača…

Crnogorsko društvo tone sve dublje. To kažu pesimisti.

Crna Gora uskoro će postati 28. članica Evropske unije, govore optimisti.

No, za sve nas koji dijelimo sudbinu Crne Gore posljednjih decenija jasno je da su korijen našega društva nagrizle štetočine još početkom devedesetih, i da su flasteri tranzicije samo ovlaš pokrili praznine u zajednici. Iako su oronuli fabrički pogoni pouzdano zamijenjeni stambeno-poslovnim kompleksima, a po kolovozima patroliraju najnoviji modeli dalekih tvornica automobila, jasno je da su ugrizi bili duboki i da su inficirani svi slojevi društva.

Dok je pripremana za štampu ova sveska, u Podgorici se dogodila repriza „kristalne noći“. Nakon sukoba dvije grupe mladića na jednoj od podgoričkih ulica, uslijedila je javna osuda stranih državljana. Nedugo zatim na ulicama su se mogli čuti povici „ubij“, „ćeraj“ i „napolje“, upućeni sunarodnicima navodnih aktera podgoričkog obračuna. Bio je to jasan pokazatelj teške bolesti za koju se na javnoj sceni, s adresa koje su za to zadužene, još nijesu uspostavile precizne dijagnoze. Tako zapravo jedna mala zemlja, s velikom i slavnom antifašističkom tradicijom, očekuje ulazak u Evropsku uniju – uz rasne i fašističke povike i paljenje imovine stranih državljana.

Ovaj događaj otvorio je stare rane i naćerao nas da se zapitamo da li je fašistička doktrina nešto što je nasilno nakalemljeno na crnogorsko običajno, obredno, svakodnevno? I je li savremeni Crnogorac/Crnogorka uistinu cijepljen/a od fašizma, kako se doskora čvrsto vjerovalo? Odnosno, kako je moguće da se u jednom multietničkom, tolerantnom društvu, u toj mjeri razvije i rasplamsa mržnja prema drugome? I ko od toga ima koristi?

„U kolektivu smo stoka“, kaže Kovač, „preziremo one koji su nam nedostižni, a vrijeđamo one koji su isti kao mi i s kojima dijelimo zemlju, zrak, vodu.“ A jedan od razloga za povampirenje fašizma, ili glavno njegovo sredstvo jeste – laž. Tamo đe laž na javnoj sceni zacaruje, bez straha da će njen nosilac biti kažnjen, ne možete očekivati vladavinu prava, već vladavinu rulje. I ko god da od toga trenutno ima koristi, biće na meti istoga duha iz boce.

Stoga, ma koliko to zvučalo infantilno, ključnu odgovornost u napornoj i složenoj borbi s raznim oblicima fašizma imaju upravo intelektualci i kulturni poslenici. Razobličavanje medijskih spinova i plasiranih dezinformacija nešto je što ne mogu sprovesti poluinteligenti u redovima političara, ma koliko bili dobronamjerni.

Časopis Fokalizator, sa svojom elektronskom platformom, već je u prethodnim mjesecima, u saradnji s najznačajnijim domaćim intelektualkama i intelektualcima, ponudio moguća rješenja za narastajući govor mržnje i vršnjačko nasilje. Nova sveska donosi viđenja struke i nauke o jednako važnom, moguće i najvažnijem pitanju crnogorske današnjice – medijskoj (ne)pismenosti. Zahvaljujući tekstovima koji su dio nove sveske, čitaoci i čitateljke mogu izvući pojedine zaključke o izvoru problema savremenoga crnogorskog društva. A vrlo vjerovatno i o ovim freškim problemima, što pahnu fašizmom. Stoga preporučujem da pronađete tekstove Andreja Nikolaidisa, Darka Šukovića, Neđeljka Rudovića, Željka Rutovića, Jelene Nelević, Dragane Erjavšek, Filipa Jovanovskog i Miloša Vukanovića u jednom od dva dodatka nove sveske.

A u drugom dodatku donosimo pregled nedavno okončanog Bookiranja, Fokalizatorovog 3. festivala savremene književnosti. Na osnovu tog izvještaja lako se može razumjeti kako Fokalizator i Book Caffe polako postaju „tačka otpora“ (Stevan Koprivica), otpora retrogradnim ideologijama i neofašizmu. Učesnici i učesnice Bookiranja, pristigli u Fokalizator sa svih strana regiona, doprinijeli su onome što postaje incident u društvu – razvoju dijaloga i ohrabrivanju akcija protiv fašizma i šovinizma.

U ovoj svesci donosimo i novu prozu Vojislava Pejovića, Afana Latića, Svetlane Čabarkape i Ervina Mujabašića. Rubriku za poeziju otvaraju novi stihovi Balše Brkovića, a slijede i pjesme Amara Ličine, Barbare Delać, Denisa Ćosića, Luke Ivkovića, Srđana Gagića, Tijane Radulović i Omera Redžić (tokom rada na ovoj svesci, redakciji Fokalizatora pridružio se crnogorski pjesnik Andrija Radović, koji će uređivati baš ovu rubriku). U rubrici Kritika donosimo i tekstove Svetislava Basare, Melide Travančić, Sanje Vojinović…

Kraj sveske donosi i oproštaj Boža Koprivice od prijatelja Filipa Davida.

A prije nego uronite u bogati sadržaj novoga dvobroja, red je da najavimo i naše drugo izdanje manifestacije posvećene autoru koji se svim svojim bićem borio protiv nacionalizma i nacionalista. Za nekoliko sedmica upriličićemo Dane Mirka Kovača.

Eto – bujrum, please.