Ovaj prilog dio je Fokalizatorovog projekta koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija

PODGORICA – Promocija knjige „The Alpha Human“, istaknutog crnogorskog psihologa i komunikologa Radoja Cerovića, u izdanju Fokalizatora, upriličena je u Book Caffeu u okviru festivala savremene književnosti „Bookiranje“. O analizi ljudske prirode, evolucijske psihologije i društvenih hijerarhija autorom je razgovarao sociolog Ivan Radojičić.

Otvarajući razgovor, sociolog Ivan Radojičić istakao je značaj Cerovićeve knjige, naglašavajući da je riječ o prvoj obimnijoj studiji iz oblasti evolucijske psihologije napisanoj na crnogorskom jeziku. Radojičić je ukazao na to da je djelo napisano naučnim, izuzetno preciznim, a istovremeno nepretencioznim i pristupačnim jezikom koji akademskim temama daje široku javnu vidljivost.

Struktuirana kroz šest tematskih poglavlja, knjiga navodi čitaoca na preispitivanje sopstvenih obrazaca reagovanja, motiva za postizanje društvenog statusa i uzroka zbog kojih svjesno ili nesvjesno pristajemo na hijerarhije koje nas pritiskaju. Radojičić je istakao da savremeni čovjek često potcjenjuje uticaj genetskog nasljeđa, živeći u zabludi o potpunoj autonomiji sopstvenog ega.

– Pred nama je jedna izuzetno ozbiljna i odlična studija koja se na najdirektniji način bavi evolucijskom psihologijom, genetskim nasljeđem i svim onim što se krije u praiskonskim slojevima naše svijesti. To je ono nevidljivo pretpostavljanje koje determiniše naše živote, kako u svjesnom, tako i u nesvjesnom dijelu. Čitajući ovih šest poglavlja, postaje nam jasnije zašto se borimo za status, zašto svjesno ili nesvjesno podržavamo hijerarhije koje nas ukalupljuju i pritiskaju i zašto u krajnjem posežemo za nasiljem. Ljudi u savremenim poslovnim i društvenim strukturama i primati u savani dijele mnogo više zajedničkog nego što bi naš savremeni ego htio da prizna – kazao je on.

Jedna od ključnih teza razgovora odnosila se na zabludu o razdvojenosti biologije i kulture. Radojičić i Cerović saglasni su da biologija i kulturna nadgradnja ne funkcionišu kao suprotstavljeni polovi, već kao komplementarni sistemi. Objašnjeno je da, iako razvijamo tehnologiju i složene društvene sisteme, naš neurobiološki sklop i dalje funkcioniše na temeljima izgrađenim tokom hiljada godina evolucijske istorije.

Posebno upečatljiv dio promocije bio je posvećen analizi balkanskog društvenog konteksta, kolektivne anksioznosti i izražene potrebe za identitetskim trvenjima. Cerović je napravio komparaciju između stabilnih, izolovanih društava poput Švedske ili Islanda i Balkana kao istorijske vjetrometine.

Dok su geografski izolovana društva imala luksuz da razviju visoku toleranciju i otvorenost bez konstantne egzistencijalne prijetnje, Balkan je vjekovima funkcionisao kao raskrsnica tri kontinenta. Kroz ovaj prostor prolazile su različite vojske, kulture i narativi, ostavljajući za sobom duboke patogene, traume i pojačanu potrebu za kolektivnom samozaštitom. To je stvorilo specifičan profil u kojem su reakcije na potencijalne prijetnje znatno naglašenije.

– U politici, ako ste prosječan ili loš političar, nije vam potreban nikakav poseban talenat da biste upravljali masama – dovoljno je da otvorite vektore za identitetska trvenja i tribalizam. Najlakše je stvoriti osjećaj ugroženosti pričom: „Ovi će da nas istrijebe“. To je izuzetno jednostavan način upravljanja procesima koji ljude momentalno gura u reakciju zbijanja redova i traženja zaštitnika – objasnio je on.

U nastavku razgovora autor se dotakao pitanja društvene hijerarhije i uloge nasilja u savremenom društvu. Kada je pojedinac izložen osjećaju nesigurnosti i straha, u njemu se automatski aktivira potreba za stabilnošću. Uplašen čovjek, kako je kazao, lakše prihvata autoritet i potčinjava se vođi koji nudi privid zaštite. Cerovića posebno zabrinjava svakodnevna izloženost nasilju.

– Mi smo svakodnevno okruženi filmovima i sadržajima sa nasiljem. To nasilje, ma koliko bilo fiktivno, budi strah. Funkcija tog straha jeste da pojačava naše povinovanje postojećim hijerarhijama i statično učvršćuje postojeću strukturu moći. Kada smo okruženi prijetnjom, mi se vraćamo starim, pokornim mehanizmima ponašanja – istakao je autor.