Podgorica (www.pobjeda.me) – Monografija „Crnojevići – treća crnogorska dinastija“ objavljena je u izdanju NVO Cehra iz Nikšića i JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ iz Podgorice, javila je podgorička Pobjeda.  

Autori su Olivera Todorović i Dragan B. Perović, a knjigu je ilustrovala Svetlana Lola Miličković. Realizaciju izdanja podržao je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Podgorica.

U Pobjedinom tekstu, koji potpisuje književna kritičarka Dragana Erjavšek navod se da je riječ o prvoj od četiri planirane monografije posvećene crnogorskim dinastijama, te da će slijediti monografije o Vojislavljevićima, Balšićima i Petrovićima.

– Svjesni važnosti znanja o sopstvenoj istoriji, kulturi i trajanju, podržali smo inicijativu autora i urednica da se monografije objave u suizdavaštvu sa Bibliotekom – rekla je pomoćnica direktora Biblioteke Sanja Vojinović za Pobjedu. 

Za taj list govorila je i OliveraTodorović, koja je kazala da je ideja za nastanak ovakve knjige stara petnaestak godina.

– Želja i namjera je bila da našu istoriju oživimo i napravimo je vidljivom i slikom je približimo svima, prije svega đeci, kako bi postigli kontinuitet učenja i da pojačamo samospoznaju o državi – rekla je Todorović za Pobjedu.

Saradnju je, kaže, nudila istoričarima misleći da bez njih to nije moguće. Tek je u razgovoru sa Draganom B. Perovićem ideja prerasla u dogovor da će ne samo ovu, već i cijelu seriju o crnogorskim dinastijama, objaviti njegova izdavačka kuća Cehra. 

Prvi crteži su, prema riječima ilustratorke Svetlane Lole Miličković, nastali početkom 2020. godine.

– Ciljna grupa su nam prvenstveno bila djeca, jer smo smatrali da kao društvo nijesmo dovoljno radili na njihovoj edukaciji o važnim stranicama naše istorije. Kako se koncept razvijao, shvatili smo da ne bi marilo da i stariji malo obnove, ali i dopune svoja znanja o ovim važnim ličnostima i njihovom doprinosu razvoju crnogorskog društva. Otežavajuću okolnost predstavljala je činjenica da smo na raspolaganju imali veoma malo likovnih ili bilo kakvih drugih zapisa o Crnojevićima, koji bi se mogli iskoristiti kao likovna predloška, konkretizacija ili kakav motivski idiom. Ipak, koliko je to bio problem, može se reći da je toliko bio i izazov, a možda i prednost. To je doprinijelo da kroz asocijativni pristup, utemeljen u dostupnim istorijskim podacima, antropološkim i etnografskim karakteristikama dođem do vizuelnih rješenja koja bi što bliže oslikala ličnosti i epohu kojoj su pripadale – rekla je Miličković za Pobjedu.

Napadnute tekovine Crnojevića

Koautorka Olivera Todorović Pobjedi je kazala da su autori krenuli od Crnojevića, jer je sve što je stvorila ta dinastija napadnuto 1918, 2016. i 2020. godine.

– Zato Oni. Mi danas branimo njihove tekovine, jer od tada smo Crna Gora i imenom. Crna Gora tada pravi prvu državnu štampariju na svijetu. I štampa prvu knjigu u Crnoj Gori. Tu tekovinu su nam omalovažavali i otimali i toboš smještali u širi kontekst, samo da nije naša. Tako da se i uz političku nesvijest tadašnje crnogorske vlasti za jubilej 500 godina od prve štampane knjige u Crnoj Gori, 1994. godine, dozvolilo da se ta prva crnogorska knjiga nazove samo „Prva knjiga na slovenskom jugu“. A šta je to slovenski jug, pitam se. Mislim da je to bila prva nazovi-kulturna rupa u koju su nas bacili. Magla nad našom kulturnom baštinom koja još uvijek traje, samo danas tu rupu zovu Zapadni Balkan i Jugoistočna Evropa, da ne pominjem tamo nečiji svijet… Ne smijemo se više bahatiti sa svojom kulturom i tradicijom i moramo glasno reći: to se dogodilo u Crnoj Gori 1494. godine i Crna Gora je uvijek bila ta tačka đe se rodila prva knjiga. Knjiga naravno ima moć da se širi i stiže na razne adrese, ali se time ne prisvaja kao svoja – istakla je Todorović za Pobjedu.