Foto: Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja
Crna Gora će i ove godine učestvovati na 18. Bijenalu arhitekture u Veneciji, koja će zvanično trajati od 20. maja do 26. novembra. Svečano otvaranje crnogorskog paviljona u palati Malipiero biće upriličeno 19. maja u 16 i 30 časova.
Tema ovogodišnjeg najznačajnijeg događaja u svijetu arhitekture je “Laboratorija budućnosti”, a komesar crnogorske postavke Vladan Stevović, te kustos Zoran Lazović odlučili su da to učine prezentacijom 150 radova koje pojedinačno ili u saradnji potpisuju čak 52 raznorodna autora – ne samo arhitekata – sa svih strana svijeta.
Kako su naveli, Crnu Goru će predstaviti: Luka Skansi, Mileta Bojović, Marko Radonjić, Zlatko Nikolić, Anoe Melliou, Anđelka Bnin-Bninski, Srđan Marlović, Petra Čoko, Rok Žnidaršić, Nikola Novaković, Marija Novaković, Mustafa Musić, Mladen Maslovar, Darko Karadžić, Srđan Tadić, Jelena Vlaović, Aleksandra Saša Vukićević, Anja Tadić, Bojan Vlahović, Aleksandar Marsenić, Darko Radović, Davisi Boontharm, Bratislav Gaković, Radovan Radoman, Eldin Kabaklija, Jovana Marojević, Milica Jaramaz, Goran Ivo Marinović, Đorđe Stojanović, Milan Katić, Milica Vujović, Đurđa Garčević, Ana Tošić, Sara Jeveričić, Milena Delević Grbić, Andrej Jovanović, Aleksandar Čarnojević, Aleksandar Suhanov, Marijana Simić, Jelena Ivančević, Ema Alihodžić Jašarović, Nemanja Milićević, Goran Andrejin, Sonja Dubak, Maša Mušikić, Stanislava Predojević, Ksenija Radovanović, Duško Miljanić, Branislav Strugar, Vlado Lutovac, Branislav Milatović i Andrija Mugoša.
“Tema predstavljanja Crne Gore postavljena je na bogatstvu resursa prirode, nasljeđa i ljudi – čiji je talenat stvarao artefakte prošlosti trajne vrijednosti u kontekstu – pozadina izložbe, i predloga amalgama Novih vrijednosti – aktivnog izlagačkog principa: Budućnost karmički nastaje iz prošlosti. Autori ukazuju na kapitalne i hitne teme kontakta prirode i nasljeđa, i Nove arhitekture i pejzaža. U generisanju nove kulture i pospješivanju razvoja svih regiona Crne Gore intervencijama u pejzažu, posebno poteza u stvaranju nove mreže dislociranih pozicija – pažljivim tretmanom i predlozima kroz vizije, koncepte, projektovanje, rekonstrukcije, revitalizacije”, navodi se u obrazoloženju postavke crnogorskog paviljona na Bijelanu arhitekture.
