Foto: CdM

Izložba pod nazivom 13. jul 1941. – Godine prkosa i ponosa otvorena je sinoć u Centru za kulturu Danilovgrad. Organizatori izložbe povodom Trinaestog jula, najsvjetlijeg trenutka crnogorske istorije su Matica crnogorska i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske,

Na svečanom otvaranju govorili su Ivan Jovović, predsjednik Matice crnogorske, Veselin Popović, predsjednik Ogranka Matice crnogorske Danilovgrad i Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a Crne Gore.

Dragan Mitov Đurović podsjetio je ovom prilikom da je 4. jula 1941. godine u kući Vladislava i Jare Ribnikar u Beogradu zasijedao Politbiro CK KPJ i donio odluku o dizanju ustanka jugoslovenskih naroda protiv fašizma.

„Nedjelju dana kasnije Politbiro crnogorskih komunista potvrdio je odluku i donio zadatke o dizanju ustanka crnogorskog naroda. Bilo je to 13. jula 1941. godine kada je u čitavoj Crnoj Gori pjevana pjesma „Listaj goro, cvjetaj cvijeće, Crna Gora u boj kreće, u boj kreće ovih dana prva četa partizana“, podsjetio je Đurović.

On je poručio da svenarodni ustanak u Crnoj Gori, prvi u okupiranoj Evropi, može služiti na ponos svim evropskim narodima.

„Taj Trinaesti jul, te naše Julske vatre, decenijama u dva vijeka, živi u našim srcima posebno u našoj Crnoj Gori. Zato smo dragi prijatelji i poštovaoci naše svijetle tradicije i istorije večeras ovdje da se prisjetimo u slici i riječima Trinaestog jula“, kazao je Đurović.

Herojski podvizi

Evocirajući uspomene na veliki datum crnogorske istorije Veselin Popović je istakao da možemo biti ponosni na naše pretke koji su se uvijek borili protiv svakog okupatora. On je podsjetio da je u Trinaestojulskom ustanku u borbi protiv okupatora učestvovalo oko 3.000 boraca danilovgradskog kraja što je za ovu malu sredinu izuzetno veliki procenat.

„Za nekoliko dana oslobođen je čitav Danilovgradski srez, oduzeta velika količina oružja, formirane partizanske jedinice, a već 20. jula čitava teritorija bila oslobođena. Imamo zadatak da jednom obilježimo i taj datum prvog oslobađanja Danilovgrada“, kazao je Popović.

Ljudi iz ovog kraja su, kako je podsjetio Popović, učestvovali u svim borbama na području Jugoslavije.

„Koliko god govorio ne bih uspio da pobrojim sve što su naši preci uradili da bi nam podarili sigurniju i ljepšu budućnost. O tome govori podatak da je ordenom Narodnog heroja nagrađeno 35 boraca iz ovog kraja. Takav uspjeh plaćen je velikom cijenom, velikim brojem žrtava, više od hiljadu poginulih boraca. Ovakvi skupovi su malo vraćanje duga za veliki doprinos koji su oni dali“, istakao je Popović.

Prema riječima Ivana Jovovića postoje datumi i događaji u istoriji čija sadržina oblikuje generacijski kod jednom narodu, odnosno državi.

„U savremenom, kako naučnom, tako i političkom iskazu Crne Gore imamo plebiscitarno stanovište da je to upravo 13. jul 1941. godine. Imajući u vidu ovu činjenicu, jasni su razlozi zbog čega nakon više od osam decenija u 13. julu 1941. godine prepoznajemo civilizacijski svjetonazor – antifašizam, koji je postao neizostavna identitetska odrednica crnogorskog naroda“, istakao je Jovović.

Doprinos kulturi sjećanja

Jovović je ocijenio da izložba pod nazivom „13. JUL 1941. GODINE PRKOSA I PONOSA“ sa pratećim katalogom na crnogorskom i engleskom jeziku, ima svoj kontinuitet i predstavlja značajan doprinos njegovanju kulture sjećanja, koja nam je, kako je istakao, kao društvenoj zajednici prijeko potrebna.

„Usljed deficita institucionalne svijesti koja je očevidna u mnogim ustanovama prosvjete, nauke i kulture u Crnoj Gori. Takvo stanje generiše procese da brojni datumi, događaji ili ličnosti čak iz naše bliže prošlosti, zbog nemara navedenih ustanova mogu pasti u zaborav, čime se otvara prostor za razne paušalne interpretacije prošlosti, gdje se pod plaštom pseudoistorije žele ugurati u antifašističku kolonu razni kolaboracionisti i zločinci. Iako su takvi procesi započeli prije više od tri decenije na prostoru bivše Jugoslavije, do nedavno takve pojave u Crnoj Gori su imale gotovo marginalni karakter, ali u proteklih nekoliko godina navedena pojava dobija na intenzitetu unutar crnogorskog društva“, istakao je Jovović.

On je ocijenio da se ovom postavkom na pregledan, a prije svega, stručan način sagledavaju istorijski tokovi 13. Jula 1941. godine, ne samo sa vojnog aspekta, nego i u jednom širem društveno-političkom kontekstu.

Jovović je istakao da, uprkos tome, što je u gušenju Trinaestojulskog ustanka učestvovalo 100.000 neprijateljskih vojnika, te izvršena brojna pogubljenja, tortura i represalije, internirano desetine hiljada ljudi, arhetipski duh slobodarstva crnogorskog naroda nije ugušen.

„Hrabrost koju je u ratu crnogorski narod uvijek demonstrirao pronio mu je slavu daleko izvan granica Crne Gore. Ipak, gubici, naročito u ljudstvu, ostavili su dubok ožiljak na biću crnogorskog naroda, zbog čega se s posebnim pijetetom trebamo odnositi prema njihovim žrtvama, jer su oni omogućili bolju budućnost, tj. društvenu perspektivu svojim potomcima“, kazao je Jovović.

Jovović je posebno naglasio da smo u obavezi da čuvamo vrijednosti 13. Jula 1941. godine, ali i 13. Jula 1878. godine.

„Treba da smo svjesni te dvije uporišne tačke našeg nacionalnog i državnog identiteta koje smo u obavezi njegovati i čuvati, ali i braniti, da nam obilježja antifašističkog pokreta ne devastira društveni talog“, istakao je Jovović.

Matica crnogorska je i ovim projektom, pokazala odgovoran odnos prema crnogorskoj tradiciji, otvarajući neke nove spoznajne horizonte ili vršeći reanimaciju nekih segmenata naše istorijske kolektivne svijesti, zaključio je Jovović.

CdM