Foto: FB
Podgorica – Imam pet međunarodnih prizanja i nijednu domaću. U Crnoj Gori sam se provukao kao kroz iglene uši, da me ne zakači neka nagrada – kazao je duhovito Ognjen Spahić, pred brojnom nikšićkom publikom koja je sinoć ispunila salu Hotela „Onogošt“.
Autorsko veče Spahića organizovali su Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića, u sklopu svojih redovnih okupljanja, i izdavačka kuća Fokalizator, a po svjedočenjima prisutnih to je bila i najposjećenija književna tribina Društva u „Onogoštu“.
– Hvala vam što ste došli u ovom broju, svi ste vi dokaz da Nikšić ima posebnu publiku za ove događaje, ali, dozvolite, Nikšić ima i najmanje dvije katedre na Filološkome fakultetu, pa opet ne vidim nikoga od koleginica i kolega koje se ovim pitanjima bave u nastavi. Zaista je nevjerovatno da nijesu iskoristili priliku i došli da porazgovaraju s takvim autorom, kakvog evo u Crnoj Gori imamo – kazao je Vladimir Vojinović tokom razgovora sa Spahićem.
Odgovarajući na Vojinovićeva pitanja, Spahić je komentarisao književne početke, rad izdavačke kuće Plima i značaj te kuće po razvoj savremene crnogorske književnosti. Bilo je riječi i o književnim uticajima, onim koji dolaze izvana, ali i uticajima velike jugoslovenske trojke na njegovo stvaranje.
– U Crnoj Gori početnici u pisanju naivno tragaju za originalnošću, ali ja sam se u početku veoma trudio da ličim na Karvera, na Ostera i druge američke pisce. I kad govorimo o uticajima, smatram da je na moj rad mnogo više uticala američka književnost, nego bilo koji pisac nacionalne književnosti. Naravno, ne mogu i da hoću pobjeći od činjenice da sam crnogorski pisac, ali sebe tako ne posmatram. Kad sam pred bjelinom papira, na njemu nema ništa, on je prazan, i tu vam ne pomaže nikakakvo nacionalno određenje. Isto tako, pišem na jezicima koji je razumljiv svima u regionu, ali koji ja nazivam crnogorskim. Pa opet mnogo više mi znači podatak da je, recimo, roman „Hansenova djeca“ preveden i da se i dalje prevodi na druge jezike – rekao je Spahić.
Podśetivši prisutne da je prema istraživanjima Fokalizatora, Spahić uz Andreja Nikolaidisa, autor čija su djela među najviše prevođenim u zemlji i regionu na strane jezike, u periodu od 2015–2020. godine, Vojinović je naglasio da je i dalje veliko interesovanje inostranih izdavača za „roman generacije“…
– Postaje bizarno to da se roman „Hansenova djeca“ našao i kao referenca u nekim turističkim vodičima u Rumuniji. Tamo se reklamira ruta obilaska nekih lokaliteta, pa i taj u kome je navodno bio smješten leprozorijum. A onda su mi se javljali neki čitaoci, koji su komentarisali i saopštavali kako su opisi iz romana veoma vjerodostojno opisali taj lokalitet. Pojedinim ljudima ne možete objasniti da je roman čista fikcija, izmišljeni svijet – rekao je Spahić.
U autorskoj večeri Ognjena Spahića učestvovala je i moderatorka Andrijana Mijušković.
