Foto: Milutin Marković
Ovaj prilog dio je Fokalizatorovog projekta koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
PODGORICA – Istoričarka umjetnosti i kustoskinja Ljiljana Karadžić govorila je na panelu ,,Crnogorska država i kultura od obnove nezavisnosti do danas“, koji je izdavačka kuća Fokalizator organizovala u sklopu programa proslave dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti.
Osim Karadžić, u razgovoru su učestvovali Ranko Krivokapić, Dragutin Papović, Janko Ljumović, Dragana Erjavšek i Miloš Vukanović, a razgovor je moderirao glavni i odgovorni urednik Fokalizatora Vladimir Vojinović.
Karadžić je u kraćim crtama predstavila svoj sintetički rad objavljen u specijalnoj ediciji časopisa Fokalizator ,,Found in Translation: dvije decenije crnogorske književnosti i kulture“. U tom radu je, kako je kazala, pokušala da ukaže na neke ključne elemente u vizuelnoj umjetnosti koji su se dešavali u 20 godina nezavisnosti.
– Naravno uz rizik da se nešto preskoči, jer još uvijek nismo teorijski elaborirali sve ključne tačke koje su se desile na našoj sceni. Ne treba zaboraviti da je naša likovna scena zapravo prethodno bila dio jedne šire jugoslovenske scene i da su naši najznačajniji umjetnici koji su odrastali ovdje zapravo odlazili u druge sredine i tamo se razvijali. U međuvremenu, ovdje je osnovan Fakultet likovnih umjetnosti, a desila se i konsolidacija nekih institucija koje ranije možda nisu imale tu vrstu moći i uticaja na javnu kulturnu scenu kakvu bi trebalo da imaju. Došlo je do pluralizacije vizuelnih jezika i ideja u likovnoj umjetnosti i čini mi se da su naši umjetnici u ovih dvadesetak godina vidljiviji na međunarodnoj sceni nego što su ranije bili – rekla je Karadžić.
Prema njenim riječima, u umjetnosti nikad ne postoji samo jedna uzlazna linija.
– Uvijek se govori o nekim napetostima i dvostrukim kretanjima – između kretanja ka prošlosti i kontinuitetu, i kretanja ka budućnosti, odnosno ka nekom diskontinuitetu. Čini mi se da je vitalnost naše scene upravo u tim opozitima i u tim napetostima, i bez obzira na određene fragilnosti, ona zbog toga toliko i traje. U početku, poslije dobijanja nezavisnosti, te promjene su bile sporije. Vjerovatno je trebalo malo vremena da se institucije konsoliduju da bi se desilo ovo ubrzanje u posljednjih nekoliko godina – istakla je Karadžić.
Navela je primjere kojima je, kako je kazala, najbolje ilustrovati šta se sve događalo na našoj likovnoj sceni.
– Navešću primjer Narodnog muzeja, koji sad slavi 130 godina postojanja i 100 godina od obnove fantastičnim izložbama i programima na Cetinju. Taj muzej je od 2006. pa narednih nekoliko godina napravio izuzetne studijske izložbe koje su praćene monografskim katalozima naših otaca moderne koji nisu dovoljno poznati. Svi znamo za Lubardu i za Mila Milunovića, ali Narodni muzej se potrudio da nam približi opuse Mata Đuranovića, Mihaila Vukotića, zatim Draga Đurovića, Đorđija Crnčevića, Vaska Lipovca, i sve to kroz neka nova čitanja – kazala je ona.
U tom kontekstu, prema njenim riječima, vrlo su zapaženi i poduhvati Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), koja je napravila ,,Leksikon likovnih umjetnosti Crne Gore“ i ,,Istoriju umjetnosti Crne Gore“, za šta je najviše zaslužan bio pokojni profesor Saša Čilikov.
– To su sve ogromne kocke u mozaiku istorije umjetnosti Crne Gore koje su nam zapravo nedostajale. Takođe, što se tiče savremene umjetničke scene, izuzetno je zanimljivo djelovanje Centra savremene umjetnosti Crne Gore, koji je zbog svoje djelatnosti mnogo fluidnija i dinamičnija institucija od Narodnog muzeja i možda je brže usvajao trendove u savremenoj vizuelnoj umjetnosti. Centar savremene umjetnosti je pod pomalo polemičnim okolnostima transformisan u Muzej savremene umjetnosti prije nekoliko godina, ali je napravio nekoliko izuzetnih međunarodnih izložbi u međuvremenu – izložbu Kiki Smit, izložbu Joko Ono i Eroa. To su zaista na neki način ekskluzivne izložbe koje je naša publika imala priliku da vidi ovdje – kazala je Karadžić.
Snimak kompletne tribine pogledajte na našem YouTube kanalu:
