Ovaj prilog dio je Fokalizatorovog projekta koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija

PODGORICA – U okviru Fokalizatorovog festivala savremene književnosti „Bookiranje“, u podgoričkom Book Caffeu predstavljen je treći roman crnogorskog autora i naučnika Vojislava Pejovića pod nazivom „Veličanstvena autopsija Avije S. Jug“. O ovom nesvakidašnjem i slojevitom djelu sa autorom je razgovarala književnica, urednica u dnevnom listu ,,Pobjeda“ i urednica ovog izdanja Jelena Nelević.
Nelević je na početku naglasila da je riječ o štivu koje čitaoca navodi na duboko promišljanje, ali i na neprestano preispitivanje granica između naučnih činjenica i mašte. Prema njenim riječima, autor u romanu primjenjuje specifičnu metodologiju koja žanrovski podsjeća na pisanje naučnih radova.
– Ova knjiga je toliko slojevita, to je knjiga koja vam misli reže u najsitnije komadiće i vi na sredini čitanja odustajete od toga da pratite svaki lik pojedinačno, jer postoji to jedno mnoštvo. Kroz ovaj roman ćete učiti neke stvari koje ne postoje, ali za koje ste nakon čitanja ubijeđeni da postoje, pa vas u nekoliko navrata tjera da istražujete na Google-u da li je sve to realno – kazala je ona.
Demistifikujući sam naslov romana, Pejović je objasnio da je ime glavne junakinje zapravo pažljivo osmišljen anagram koji nosi duboko simboličko značenje vezano za istoriju, porodične traume i kolektivnu sudbinu ovih prostora.
– Avija S. Jug je anagram od riječi Jugoslavija… To je moj pokušaj da napišem lirsku istoriju Jugoslavije koja je personifikovana u ženi koja se zove Avija S. Jug. Kao i Jugoslavija, kao ideja koja počinje u 19. vijeku, tako se i moja protagonistkinja rađa u 19. vijeku, ali ona ima sposobnost da živi u nekoliko vremenskih perioda. U tome je tajna moć knjige, ali i ključ njene propasti, jer kao i svaka velika ideja, od nečeg čistog i punog potencijala lako može da se pretvori u sopstvenu karikaturu – kazao je on.
Govoreći o načinu na koji se biohemija, neurologija i biologija prepliću sa ljudskim emocijama i erotskim fantazijama likova, Pejović je naglasio da naučni ugao služi kao okvir za razumijevanje ljudske psihe i društvenih fenomena. Posebno je istakao važnost ideje zajedništva u savremenom svijetu.
– Mene fascinira prirodni svijet i kako se on oslikava u našim idejama o životu. Imamo ideju zajedništva koja je jedino što nas može spasiti ako toga nismo globalno svjesni, a svjedoci smo koliko se ovog ljeta ta ideja zajedništva kompromituje. Svi mi imamo vizije i doživljaje – kada zamišljamo sopstveni život kao nešto loše, naši hormoni stresa skaču i to se fizički odražava na pritisak i holesterol. Prirodne nauke se prepliću sa tim kako su ljudi formirani kao ličnosti i kako se društvo formira – kazao je on.
U nastavku razgovora, Nelević i Pejović su skrenuli pažnju na ključnog antagonistu romana – profesora, koji predstavlja spregu naučne elite i državnih aparatčika.
On je za javnost čuveni neuroanatom, ali i šef državne bezbjednosti te federacije. On shvata da je Avija sposobna da se kreće u toj brzini i vidi priliku da njene sposobnosti iskoristi u političke i obavještajne svrhe, najprije milom, a na kraju i silom. Ona u njemu vidi stručnjaka za psihohigijenu i profesora kome može da se obrati kako bi razumjela sebe, ne shvatajući do kraja mrežu manipulacije u koju je upletena – kazao je on.





