Foto: Fokalizator
„Ovaj skup Akademije Milovan Đilas svjedoči, naime, da Crna Gora ipak ima one koji tragaju za istinama, one koji su željni istina što struje u uskim kanalima između eho-komora. One koji su željni RAZGOVORA“.
Ovim riječima se Vladimir Vojinović, predśednik Društva crnogorskih izdavača i koordinator Akademije, obratio učesnicima i publici na njenom svečanom otvaranju, te dodao da je Đilasovo ime okupilo međusobno veoma različite sagovonike, koje na ovaj skup dovodi upravo želja za razgovorom kao zajednička karakteristika.
„Akademija koja nosi ime najpoznatijeg jugoslovenskog disidenta kreće s radom u Crnoj Gori, svojevrsnom vječitom političkom logoru. Počinje sa radom u zemlji u kojoj, kako je i Milovan Đilas to primijetio, postoje dvije dimenzije: sojska i čojska, ali i ona druga. Počinje tu đe su ljudi gonjeni jer su voljeli ili vole svoju zemlju, tu odakle su deportovani u političke logore ili u smrt, tu đe je brat brata optuživao za izdaju tek neke politike, šaljući ga u mrak“, istakao je Vojinović.
Kako je kazao, Crna Gora danas je „zemlja koja uspjela da sama sebi sveže slobodu“. Razlog vidi u tome da je „nikad više priče o slobodi, a nikad manje slobode“, počev od obrazovnih ustanova, preko kompanija do medija. Sve to vidi kao posljedicu nenaučene lekcije da se „autoritet ne nameće silom i prijetnjom, već znanjem i radom“.
„Naročito oni koji smatraju da su oslobodili Crnu Goru u posljednjim izbornim ciklusima, da su se izborili za slobodu, nameću ovih dana Crnoj Gori najteže negve neslobode – vjersko jednoumlje i obrede srednjovjekovnoga primitivizma. I nije čudo da i danas nasuprot njima, kao što je i nasuprot njihovim đedovima, stoji Milovan Đilas, ta intelektualna gromada i noćna mora desnih ekstremista“, istakao je Vojinović.
On je dodao da se „Đilasu sve manje ima što prigovoriti“, prije svega jer je „toliko daleko bio ispred svoga vremena“. Istovremeno je ukazao da to Đilas još nije konačno prihvaćen, niti postignut naučni i društveni konsenzus o njemu i njegovom djelu.
„Đilas zatvorenim umovima ne ostavlja priliku da se pošteno zagledaju u sebe a da ne prepoznaju ogromne praznine. Većina, naime, nije kadra da slobodno govori uprkos cijeni, i većina se kreće u zonama udobnih eho-komora, sa proklamovanim istinama. Đilas se kretao između komora. Tragao je za svojim istinama, znajući da ne postoji samo jedna. U tom traganju bio je usamljen, pa mu zato ni robija nije padala toliko teško da je ne bi mogao podnijeti“, rekao je Vojinović.
On je izrazio posebnu zahvalnost finansijerima Akademije – Evropskoj uniji i Centru za građansko obrazovanje (CGO), ostalim partnerima M’Base projekta, putem čijeg konkursa je ova donacija realizovana, Mirku Đuriću i hotelu „Sato“ u kome će Akademija djelovati dva dana, te dr Aleksi Đilasu, inače sinu Milovana Đilasa, „bez čije podrške ne bismo mogli pokrenuti ovakav skup“.
Na kraju, podsjetio je na riječi bosanskohercegovačkog autora Dževada Karahasana koji je citirao Helderlina na otvaranju jednog izdanja Internacionalnog sajma knjiga u Podgorici, „sajma čiji pośetioci neće upamtiti one što će ga ugasiti, već one koji su ga otvarali“.
„Zato ću, jer ne umijem ljepše od Karahasana, i ja to učiniti. Taj stih glasi: Otkako smo razgovor. Jedna nova društvena epizoda u Crnoj Gori počinje upravo na ovom mjestu, tu đe započinjemo razgovor. I zato mi je velika čast što ste svi ođe i što baš pred vama mogu otvoriti prvi skup Akademije Milovan Đilas“, zaključio je Vojinović u svojoj beśedi.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, izrazila je zadvoljstvo što je ta nevladina organizacija bila u prilici da podrži „vrijednu i drugačiju ideju DCI“. Kako je navela, to je bila drugačija ideja oko koje se komisija vrlo brzo saglasila upravo zbog inovativnosti ali i veza sa tradicijom.
„Uspostavljanje Akademije Milovan Đilas danas u Crnoj Gori je važno zato što neke bitne lekcije kao društvo još nismo naučili. Upravo smo to mogli da naučimo od onoga što je on bio i što je pisao. Suština izazova sa kojima se suočavamo, ali i jedan od crnogorskih paradoksa je u tome što u Crnoj Gori iz koje je Đilas potekao i zbog kojeg je smišljen termin ‘disident’, zdrava kritička misao danas ne živi u punom kapacitetu“, kazala je ona i dodala da smo danas izloženi neartikulisanim i prizemnim „krikovima“ umjesto kritike.
Praveći paralelu između političkih uvjerenja Đilasa kojima je on ostao vjeran čak i po cijenu zatvorske kazne, istakla je da današnji političari posvećeni borbama za funkcije i svaki dan više uživanja u privilegijama.
„Zato se nadam da će ovo biti samo početak jedne akademije iz koje će izlaziti mnoge zdrave kritičke misli“, kazala je ona.
Obraćajući se učesnicima skupa, Anatolij Demeščuk, sekretar u Ambasadi Ukrajine zahvalio je na pozivu da bude dio skupa posvećenog slobodi govora, jednog od ključnih ljudskih prava.
“Sloboda govora i kritičko mišljenje su neodvojivi elementi savremenog, civilizovanog, evropskog društva. Ukrajina visoko cijeni i baštini slobodu govora, jer je u prošlosti – na žalost – u potpunosti iskusila sve užase totalitarizma sovjetske, staljinističke vrste. Mi sada, možda kao niko drugi, znamo cijenu slobode i ljudskih prava. I svaki dan naši borci prolivaju krv za te vrijednosti”, rekao je on.
Kako je istakao, ta borba nije samo za opstanak ukrajinske nacije i državnu nezavisnost, već “protiv autokratije, za vrijednosti, slobode, demokratije i dostojanstva čovjeka”.
“Sloboda košta, ali mi nemamo drugi izbor”, zaključio je on i posebno zahvalio Fakultetu za crnogorski jezik i književnost jer je prvi, u februraru 2022, pokrenuo svakodnevne šetnje podrške Ukrajini na Cetinju.
Svečano otvaranje muzički je “obojio” poznati gitaristički duo koji čine Srđan Bulatović i Darko Nikčević.
Pogledajte kako je proteklo svečano otvaranje Akademije.
Prvi dan Akademije Milovan Đilas zaokružen je panelom „Nesavršeno društvo“. Na temu „Autocenzura kao posljedica pritiska na slobodno umjetničko izražavanje“ govorili su Aleksandar Radunović, Ognjen Spahić, Stefan Bošković, Melida Travančić i Andrej Nikolaidis, a moderatorka je bila Sanja Vojinović.
***
Akademija „Milovan Đilas” je osnovana s ciljem da jača svijest o neophodnosti poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori, prije svega prava na slobodu govora, odnosno s ciljem jačanja svijesti građana/ki Crne Gore o neophodnosti slobodnoga govora i kritičkoga rasuđivanja, uz toleranciju različitosti i uz afirmaciju domaćih autora/ki i/ili njihovog opusa.
Skup je dio projekta Akademije, koji je podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji zajedno realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Saradnik DCI na projektu Akademija „Milovan Đilas” je Fakultet za crnogorski jezik i književnost, a medijski sponzor Akademije je portal CdM.