Foto: Milutin Marković

Ovaj prilog dio je Fokalizatorovog projekta koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija

PODGORICA – Crnogorski istoričar, univerzitetski profesor, bivši poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i trenutni predśednik Političkog savjeta te partije dr Dragutin Papović govorio je na panelu ,,Crnogorska država i kultura od obnove nezavisnosti do danas“, koji je izdavačka kuća Fokalizator organizovala u sklopu programa proslave dvije decenije obnove crnogorske nezavisnosti.

Osim Papovića, u panelu su učestvovali Ranko Krivokapić, Janko Ljumović, Dragana Erjavšek, Ljiljana Karadžić i Miloš Vukanović, a razgovor je moderirao glavni i odgovorni urednik Fokalizatora Vladimir Vojinović.

Papović se u svom izlaganju fokusirao na ocjenu političkih i društvenih procesa u Crnoj Gori nakon referenduma, uključujući unutrašnje podjele, međunarodni položaj države i razvoj kulturnih institucija. On je kazao da je 20 godina značajan jubilej i dovoljno vremena za ozbiljnu retrospektivu. Kada je riječ o unutrašnjoj politici, Papović smatra da su prethodne dvije decenije protekle u znaku dvije činjenice.

– Prva činjenica je da ni nakon 20 godina lideri bloka koji se bore za zajedničku državu sa Srbijom nisu priznali rezultat referenduma. Što se tiče tog našeg unutarpolitičkog odnosa – mi smo još u noći između 21. i 22. maja. To je izuzetno opasno, iako sad ne djeluje tako ili nekome djeluje da ja prenaglašavam tu činjenicu. U trenutnom odnosu geopolitičkih i regionalnih konstelacija to nije značajno. Međutim, šta ako se sve promijeni? Ako dođe do te situacije da neko ko nije priznao referendum odjednom istakne to kao prvi problem… To je śeme zla za budućnost. Dakle, čitav svijet je to priznao, lideri bloka i dobar dio onih koji su glasali za zajedničku državu sa Srbijom i dalje to ne priznaju, već osporavaju referendum sa najuvredljivijim riječima – kazao je Papović.

On je dodao da je referendumska noć bila prilika da svi krenemo u skladu s tim rezultatom.

– Zato je proces bio važan, ono što su predstavnici Evropske unije sve vrijeme isticali: proces je jednako važan kao rezultat. Ukoliko svi legitimno učestvuju u procesu, onda je rezultat legitiman. I sve je bilo tako dok se nijesu objavili rezultati. Kad su objavljeni, strana koja je izgubila odlučila je da kaže: ,,mi ovo ne priznajemo“. Do danas je tako – rekao je Papović.

Kao drugu značajnu činjenicu u proteklih 20 godina Papović je naveo raskol u suverenističkom bloku.

– Ne partijski, on je logičan i prirodan. Mislim da je taj raskol strateški. Jer jedan dio onih koji su čak bili u okviru koordinacionog tijela Pokreta za suverenu Crnu Goru su revidirali svoj stav i koaliraju sa političkim partijama iz drugog bloka, ali ne tako da ih ,,primoraju“, ili da kažem navedu, da priznaju konačno taj rezultat i Ustav i da se na osnovu toga prave političke koalicije, nego su se odrekli suverenizma i jedan dio tog kapitala prenijeli na suprotnu stranu. Do 2020. bilo je nekoliko takvih slučajeva. U obrnutom smjeru, zanimljivo i značajno, toga nije bilo – istakao je on.

Papović je prokomentarisao i trenutni međunarodni položaj Crne Gore.

– On je u proteklih 20 godina definisan na najbolji način. Ustavom je propisano, u preambuli, da je Crna Gora država opredijeljena za evroatlantske integracije, to je NATO i Evropska unija. Do 2020. ostvaren je jedan od ta dva cilja, drugi je takođe tada u značajnoj mjeri ostvaren. U tom periodu je odrađen najveći dio posla, ovo su sad zasluge iz tog ranijeg perioda i ustvari promjena politike EU, a ne neke dramatične promjene nabolje koje nema u Crnoj Gori – rekao je Papović.

Prema njegovim riječima, kad se bude pisala istorija tog perioda, neće se moći negirati utisak o jednom renesansnom poduhvatu, pa i u kulturi.

– Možda sam malo subjektivan. Mislim da nam iz oblasti umjetnosti nedostaje samo zgrada opere. Sve ostale institucije postoje – za nauku, visoko obrazovanje. Pitanje je koliko naši kulturni i naučni radnici imaju sposobnosti da to iskoriste i unaprijede. Ali ja mislim da su u prethodnom periodu stvorene izvanredne mogućnosti u odnosu na naslijeđeno stanje, u odnosu na ono što smo preuzeli. A i oni prije nas, mada mnogi kažu da to jeste kontinuitet od 1945. godine. Po mom mišljenju to više treba shvatiti kao kompliment, nego kritiku – rekao je on, podśećajući da su 1945. godine u Crnoj Gori postojale samo dvije institucije kulture i nauke.

– Muzej i arhiv na Cetinju. Odatle se krenulo 1945. godine, tako da taj period po svim parametrima, ako isključimo monizam, jednopartijski sistem i očigledne nedostatke koje ne možemo negirati, u društvenom sektoru to je civilizacijski iskorak i mi smo na tome nastavili da gradimo – kazao je Papović.

Najveći nedostatak u sektoru kulture, kako je kazao, nalazi se u neadekvatnom korišćenju kulturno-istorijskog nasljeđa, u prvom redu spomenika sakralnog karaktera.
– Zato što je Srpska pravoslavna crkva ili Crkva Srbije ciljano mijenjala, upodobljavajući je svojim nacionalnim i političkim interesima, a država odnosno vlast je prilično, ne u potpunosti, ali u nekim djelovima prilično zakazala. I danas je tu veći dio problema, ali nije ništa nepovratno i izgubljeno. Sve to možemo da popravimo, samo sa jednom većom dozom optimizma – zaključio je Papović.

Snimak panela možete pogledati na YouTube kanalu Fokalizatora: