Foto i video: Nikola Vujović / Bookiranje

Panelom „Sve boje nacionalizma“ nastavljen program druge večeri festivala savremene književnosti Bookiranje. Ovaj prilog dio je Fokalizatorovog projekta Forum crnogorske kulture koji je finansiralo Ministarstvo kulture i medija

U okviru pratećeg programa festivala „Bookiranje“ upriličena je panel-diskusija na temu „Sve boje nacionalizma“. Ovaj panel je, prema riječima moderatora, istoričara Miloša Vukanovića, imao zadatak da rasvijetli kao su se mijenjali nacionaliteti i identiteti u posljednjih 100 godina u Crnoj Gori i kako oni utiču na političku scenu.

Kad govorimo o nacionalnim identitetima u Jugoslavijama treba krenuti od toga odakle narodi i nacije dolaze u tu Jugoslaviju. Istakao je profesor Hrvoje Klasić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prema njegovim riječima, Jugoslavija nije imala šanse prije nego što je nastala jer nije bila ono što se smatralo da će biti.

– Nakon Austrougarske, nakon Osmanskog carstva to će biti prostor za južnoslavensku braću u kojoj ćemo biti ravnopravni, u kojoj ćemo imati jednake mogućnosti razvoja, jednake mogućnosti kadrovskih rješenja, jednake mogućnosti vjerskih obilježavanja i vjerovanja… To se nije dogodilo od 1918. godine. 1945. je pokušala to na drugi način riješiti, no vidjeli smo kako je to završilo. Niti insistiranje na bratsvu i jedinstvu, niti silna borba protiv nacionalizma nije uspjela, nego je u principu gurala pod tepih neke stvari koje su se nakupljale i osamdesetih godina eksplodirale – rekao je Klasić. 

Na pitanje koje je faze prošao crnogorski identitet za vrijeme Jugoslavije, a posebno u periodu pred referendum, Adnan Prekić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću je počeo od državotvorne ideje koja je bila aktuelna u prvoj polovini 19. vijeka.

– I kao prva državotvorna ideja koja se pojavljuje na ovom prostoru, ona se pojavljuje za vrijeme Petra II i knjaza Danila i to je ta ideja o obnavljanju Ivanbegovine. Tu se misli na državu Ivana Crnojevića i to je ta neka prva ideja o obnavljanju nekog teritorijalnog integriteta i neke državnosti – rekao je Prekić te objasnio da je smrt Danilova dokaz dometa te ideje.

1918. godina je, prema njegovim riječima bila posebno razočaravajuća, a zatim je došao komunizam koji je imao jako utemeljenje u Crnoj Gori. Tek 1928. na IV Kongresu KPJ se definiše Crna Gora kao jedna od posebnih jedinica federalističkog sistema. Tada se konstatuje i opasnost od velikosrpskog hegemonizma koji je bilo moguće primijeniti u Crnoj Gori.

– Dolazimo do maja 1945. godine i do onog čuvenog teksta u Borbi Milovana Đilasa gdje on pokušava da definiše šta je to crnogorska nacija i crnogorska nacionalna zajednica. Tu imamo definisanje tog nekog koncepta dualnosti. U pojednostavljenoj verziji Đilas kaže da crnogorski i srpski narod pripadaju istoj etničkoj zajednici, ali da je kroz istorijske procese cg narod izgradio svoju nacionalnu samobitnost i da samim tim ima pravo na svoju naciju – rekao je Prekić. 

Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje, osvrnula se na ulogu identiteskih pitanja kroz procese političkih previranja.

– Mislim da su osjetljiva, intimna identitetska pitanja svih ovih godina bila predmet teških zloupotreba od strane političkih aktera i nastavljaju to da budu i danas. Naravno, tome se prilazilo na različite načine. Osvrnuću se na period od obnove nezavisnosti. Mi smo u tom periodu propustili priliku kao društvo, a cijenim da tu najveću odgovornost nose i donosioci odluka, da ulože i ono što je bio njihov potencijal, i njihovi resursi u osnaživanje identiteta, u zaokruživanje svih identitetskih i osnova i okvira, i izgradnju institucija. Cijenu plaćamo danas, jer društvo koje nije tu vrstu stabilnosti uspostavilo vrlo lako je prodrmati, vrlo je lako je izazivati ovu vrstu zemljotresa kojoj svjedočimo – rekla je Uljarević i dodala da nas je neko prije pet ili deset godina jesmo li mi religijsko društvo ili ne, to ne bismo mogli da stavimo u crnogorski kontekst.

– U međuvremenu smo dobili nešto što je najbliže nekom estradnom izrazu religije. On zapravo najopasnije zloupotrebljava ta identitetska osjećanja – rekla je Uljarević.

Snimak panela možete pogledati na našem YouTube kanalu: