Ovaj prilog dio je Fokalizatorovog projekta koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija

PODGORICA – Na podgoričkom festivalu „Bookiranje“, koji organizuje „Fokalizator“, u prostoru Book Caffea održana je promocija romanesknog prvijenca „DECE9“ autora Andrije Samardžića, koji je objavio Fokalizator. O knjizi je s autorom razgovarala novinarka i književna kritičarka Dragana Erjavšek, predstavljajući publici djelo koje na suptilan i iskren način progovara o odrastanju, identitetu i preispitivanju društvenih predrasuda.

Dragana Erjavšek je u uvodnom izlaganju podsjetila na bogatu biografiju Andrije Samardžića, ističući njegov dugogodišnji rad u sektoru ljudskih prava, ali i naglasila da ga publika večeras prvi put susrijeće u ulozi pisca. Istakla je da je ovaj roman nastao iz potrebe da se životno iskustvo transformiše u prostor slobode, daleko od suvoparnih normi i nametnutih društvenih okvira.

Ona je ocijenila da je riječ o nenametljivom i iskrenom romanu.

– Roman govori o potrazi za vlastitim glasom, o predrasudama koje više vole kada ih čovjek usvoji nego kada ih čuje od drugih i o književnosti kao prostoru u kojem se iskustvo pretvara u slobodu. To je priča koja podsjeća da se istinska svjetlost ne rađa iz pogleda, već iz sposobnosti da se svijet osjeti, razumije i, nasuprot onome što ga je oblikovalo i kralo od njegove bezbrižnosti, zavoli – rekla je ona.

Erjavšek je u nastavku razgovora analizirala trodijelnu strukturu romana, s posebnim osvrtom na uvodnu fazu koja prati dječaka Krsta pred polazak u školu. Istakla je da su rečenice glavnog junaka lišene kalkulacija i odraslog moralisanja, što je rijetkost u domaćoj književnosti, gdje odrasli autori često neuspješno progovaraju u ime djece.

– Krstove rečenice su toliko oslobođene, neopterećene nekakvim društvenim normama… Odavno nismo imali lik jednog dječaka, ni u dječjoj književnosti, koji je toliko neposredan – kazala je ona.

Govoreći o nastanku romana, Samardžić je objasnio razliku između klasične biografske građe i književne fikcije, naglašavajući da je „DECE9“ primarno autofikcija. Glavni junak Krsto poslužio mu je kao književni alter ego – lik koji ima hrabrosti i mogućnosti da izgovori sve ono što autor u stvarnom životu nije uspio ili nije mogao formulisati u sklopu svog javnog i aktivističkog angažmana.

Glavni protagonista romana – Krsto, kako je objasnio autor, radi one stvari koje on nije umio na taj način uraditi.

– Meni je Krsto poslužio kao junak, dakle, protagonista romana, koji u stvari radi one stvari koje ja nisam umio tako raditi. Nisam znao tako da ih objasnim. I ono što je važnije, nisam imao glas da te stvari uradim, iako sam bio prisutan u aktivizmu, možemo reći, u javnom životu. Ali Krsto je neko ko sam ja, u stvari, godinama želio da budem. I taj Krsto, u stvari, stiže onamo gdje ja ne mogu stići. Zato roman jeste autofikcija – objasnio je on.

Posebnu pažnju tokom promocije autor je posvetio prostoru u kojem se radnja odvija, naglašavajući da mu je bilo izuzetno važno da Podgoricu ne prikaže samo kao kulisu, već kao živi organizam sa svim njenim specifičnostima i istorijskim preobražajima. Samardžić je istakao da se u savremenoj crnogorskoj književnosti nedovoljno raspravlja o tome kako se naš glavni grad nosi sa sopstvenim identitetom u tranziciji. Govoreći o pogledu na glavni grad i građenju ambijenta, Samardžić je kazao da je to radio služeći se deskripcijom.

– Morao sam da opišem kako Podgorica funkcioniše. Želio sam da ogolim ovaj svijet, da svučem parkove, trotoare, tranziciju Podgorice, koja je prvi put u istoriji postala jedan od glavnih gradova međunarodno priznatih zemalja. Nekako ne razgovaramo dovoljno o tome kako se nosi sama sa sobom ova naša Podgorica. Morao sam naći tu estetsku vrijednost, kako da ja Podgoricu prikažem realno, a opet da je upakujem i da je ušuškam – zaključio je autor.