Ovaj prilog dio je Fokalizatorovog projekta koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija

PODGORICA – Tribina „Revizionizam i EU vrijednosti“ održana je prvog dana festivala „Bookiranje“, u Book caffeu, koji organizuje izdavačka kuća Fokalizator. O zloupotrebi istorije u dnevno-političke svrhe, degradaciji antifašističkih vrijednosti i mehanizmima istorijskog revizionizma u regionu govorili su mr Miloš Vukanović, dr Husnija Kamberović, dr Sanja Petrović-Todosijević i dr Vjeran Pavlaković.

Moderator panela i urednik za istoriju u Fokalizatoru Miloš Vukanović uvodno je predstavio 32. broj časopisa Fokalizator, u kojem je devet eminentnih autora iz regiona analiziralo mehanizme i ciljeve savremenog revizionizma. Vukanović je ukazao na to da se društva u regionu i dalje teško oslobađaju opterećenja prošlošću, dok je nauka o istoriji izložena konstantnim pritiscima i zloupotrebama dnevne politike, umjesto da joj se prepusti njeno prirodno naučno mjesto.

– Koliko su teme opterećene istorijom, koliko istoričari i dalje moraju da komentarišu dnevnu politiku, a koliko bi lijepo bilo da se to više ne dešava – kazao je on.

Prof. dr Husnija Kamberović napravio je jasnu teorijsku i metodološku distinkciju između legitimnog naučnog preispitivanja istorijskih činjenica i politički motivisanog revizionizma. Kamberović objašnjava da je revizija u istorijskoj nauci potpuno prirodan proces usljed novih izvora i saznanja, dok revizionizam predstavlja grubo podređivanje prošlosti dnevno-političkim interesima i profitu.

– Prošlost je prošlost, ona je takva kakva jeste, mi je ne možemo promijeniti. Možemo jedino pokušati razumjeti tu prošlost i ona jedino može imati smisla za nas i za buduće generacije ako je pokušamo razumjeti, a ne ako je pokušamo promijeniti. Istorijski revizionizam je kad mi od istorije tražimo samo nekakvu okrpu za uspostavljanje političke opcije, tražimo profit u istoriji za ono što danas živimo, a ne preispitujemo istoriju iz ambicija da je bolje razumijemo – rekao je on.

Dr Sanja Petrović-Todosijević fokusirala se na politike sjećanja, odnos prema spomeničkom nasljeđu i primjer privatizacije i zapuštanja memorijalnog kompleksa „Boško Buha“ na Jabuci. Ona je istakla da su postjugoslovenske države kroz zakonodavne i obrazovne okvire sprovele postupnu nacionalizaciju i brisanje zajedničkog antifašističkog identiteta, odbacujući pozitivne tekovine proaktivnih socijalnih i obrazovnih politika.

– Potpuno nekritično, vulgarno i banalno odbačeno je sve ono što je jugoslovensko nasljeđe podrazumijevalo, a antifašizam je zapravo bio jedna od najznačajnijih poveznica svih jugoslovenskih naroda – kazala je Petrović-Todosijević.

Dr Vjeran Pavlaković analizirao je dominantne narative o ratovima devedesetih, ali i savremene faktore koji oblikuju svijest mladih generacija o prošlosti. On upozorava da revizionistički procesi nisu specifični samo za naš region, već imaju globalni karakter, pri čemu mlađe generacije istoriju sve manje uče iz knjiga, a sve više kroz ulične murale, popularnu muziku i društvene mreže.

– Sad vidimo da i tamo imamo žestok revizionizam u muzejima, u udžbenicima, tako da nijedna država nije otporna na ovaj proces. Mladi uče istoriju i kroz popularnu muziku i kroz simbole… Nažalost, takav izvor ne daje im prave informacije o tome – kazao je Pavlaković.