Međunarodni naučni skup posvećen životu i djelu Milorada Nikčevića počeo je upravo na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
U zgradi FCJK prisutni su brojni naučnici iz zemlje i instranstva, a skup je pozdravnom riječju otvorio dekan FCJK prof. dr Adnan Čirgić.
– Milorad Nikčević je svojim montenegrističkim angažmanom u Hrvatskoj postao simbol borbe za crnogorski identitet. O tome ponajbolje svjedoci činjenica da je on 1995. godinena Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu utemeljio crnogorski studij Montenegrina (književnost, kultura i civilizacija crnogorskog naroda), onda kad je i u Crnoj Gori bilo gotovo nezamislivo osnivanje takvoga studija. Bio je član Društva hrvatskih književnika,Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva, Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskoga filološkog društva, Crnogorskoga PEN centra i dr.Današnji skup okupio je Miloradove najbliže, članove porodice, prijatelje, asistente, saradnike. Na osnovu prijavljenih referata moglo bi se zaključiti da će o Miloradovu životu i djelu ovaj skup i zbornik radova koji će ga pratiti dati široku i meritornu sliku. No, Fakultet za crnogorski jezik i književnost nije od ustanova u kojima se kultura śećanjanjeguje s mijene na uštap i ovaj skup zasigurno neće biti posljednja prilika da se pod ovim krovom govori o djelu Milorada Nikčevića, jer njemu ne pripada samo posebno mjesto na zidu uglednih filologa koji su gradili nauku o crnogorskome jeziku, književnosti i kulturi; njegovo je mjesto u samim temeljima Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i montenegristike. Otvaram naučni skup, Milorad Nikčević: život i djelo” i želim vam uspješan rad – saopštio je Čirgić.
Ljudmila Vasiljeva referisala je na temu “Komunikacijska usmjerenost udžbenika i priručnika „Hrvatski jezik“ za po(pro)učavanje jezika kao stranog”, Radovan Damjanović pisao je na temu “Hrvatsko-crnogorske prosvjetno-kulturne veze u XIX i početkom XX vijeka u radovima Milorada Nikčevića”, Milica Lukić “O hrvatskom ratnom pismu Milorada Nikčevića”, Sanja Nikčević je govorila na temu “Bitka za vrijednu književnost ili profesorske muke oko kanona”, Jakov Sabljić je imao referat “Znanstveni doprinosi Milorada Nikčevića u sklopu međunarodnoga projekta Kulture u doticaju”, Elud Duda na temu “Milorad Nikčević i norma crnogorskog standardnog jezika te aktuelni izazovi crnogorske jezičke politike”, Jasmina Nikčević na temu “Osobeni stil rasprava i kolumni Milorada Nikčevića”, Jasminka Brala-Mudrovčić “Jezikoslovni i književno-teorijski pogledi prof. dr. sc. Milorada Nikčevića na hrvatski jezik i književnost” i Dragana Kršenković-Brković na temu “Zaboravljena književnica Ida Verone u opusu Milorada Nikčevića”.
U drugoj sesiji govorili su Boban Batrićević” (Konkordat između Knjaževine Crne Gore i Svete Stolice 1886. godine – doprinos Milorada Nikčevića proučavanju života Josipa Jurja Strossmayera), Sofija Kalezić (Milorad Nikčević – Metodičke i metodološke književno-problemske studije), Aleksandar Radoman (Doprinos Milorada Nikčevića montenegristici), Vladimir Vojinović (Književni kritičar Milorad Nikčević), Jelena Šušanj (Standardni jezik kao poprište manipulacija – prilog jednoj polemici), Sanja Orlandić (Polemički diskurs Milorada Nikčevića), Nikola Popović (Milorad Nikčević kao ljubišolog), Novica Vujović (Nikčevićevi uzgredni ali dragocjeni osvrti na jezik S. M. Ljubiše), Aleksandar Čogurić (Ogledalo srpsko – Crnogorske usmene deseteračke pjesme – u antologiji koju je sastavio crnogorski pjesnik i vladar, Petar II Petrović Njegoš), Milan Marković (Kapitalna književnoistorijska monografija „Crnogorska književnost od 1852. do 1918.“ Milorada Nikčevića) i Ivan Balta (Filozofija historije o Crnogorskom individualitetu i zajedništvu života u kućnim zadrugama).
Nakon pauze učesnici skupa pridružili su se protestnoj antiratnoj šetnji građanki i građana Cetinja, koji protestuju svake večeri od početka napada na Ukrajinu.
