Prenosimo intervju dnevnog lista i portala Pobjeda sa Sanjom Vojinović i Milošem Vukanovićem, autorima Fokalizatorove edukativne slagalice za djecu ,,Upoznaj Crnu Goru“ (10+)
PODGORICA (izvor: Pobjeda) – Edukativne puzle za đecu ,,Upoznaj Crnu Goru“ (10+), koje je objavila izdavačka kuća Fokalizator iz Podgorice, predstavljaju prvu slagalicu tog tipa proizvedenu u našoj zemlji.
Slagalica sadrži 228 elemenata i više od 40 legendi sa detaljnim objašnjenjima na poleđini, a slagajući ilustraciju crnogorskog reljefa djeca i ljubitelji pazli imaju mogućnost da usput uče o crnogorskoj geografiji, istoriji i kulturi. U dvodjelnoj kartonskoj ambalaži nalaze se djelovi slagalice i dvostrani kolor poster u A3 formatu, koji služi kao pomoć za sastavljanje djelova i informisanje o elementima zastupljenim u ilustraciji, koju potpisuje studentkinja Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Pauline Kandybovich. Na odabiru lokaliteta koji čine ovu slagalicu radio je urednik za istoriografiju u „Fokalizatoru“ mr Miloš Vukanović, koji je sa lektorkom i urednicom za nauku o književnosti u istoj izdavačkoj kući dr Sanjom Vojinović radio i na tekstu pojašnjenja pojmova.
Vukanović i Vojinović su za Pobjedu govorili o motivima za nastanak puzli ,,Upoznaj Crnu Goru“, kao i o značaju ovog projekta za edukaciju đece, očuvanje kulturne baštine i razvoj kreativnog učenja kroz igru.
EDUKACIJA
Vojinović je, govoreći o motivaciji za kreiranje puzli, najprije kazala da živimo u vremenu kada smo preplavljeni raznim sadržajima, a u knjižarama i na policama biblioteka teško da možemo naći sadržaje o crnogorskoj istoriji i kulturi.
– Kada u školama nastavnici i profesori nastavu iz predmeta istorije i crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti izvode prema programima suśednih zemalja, neophodno je razmišljati o modelima koji će na kreativan, jednostavan i prije svega edukativan način, kroz igru ponuditi informacije iz kulturne baštine, istorije, turizma, književnosti, geografije Crne Gore. Đeca lakše uče kroz igru – rekla je ona,
Takođe, kako je kazala, uočili su da slični sadržaji postoje u zemljama regiona.
– Stoga je odluka bila da se na konkursu Ministarstva kulture i medija „Rastimo zajedno“, prijavimo sa projektom „Upoznaj Crnu Goru“. Namjera nam je bila da, prije svega pobudimo ljubav prema svojoj zemlji, da podstaknemo ośećaj pripadnosti, da pružimo informacije o istoriji, kulturi i tradiciji Crne Gore na zanimljiv, možemo kazati, zabavan način. A kako do toga doći? Upravo kroz interakciju koju pružaju puzle „Upoznaj Crnu Goru“ – istakla je ona, dodajući da se đeca na taj način upoznaju sa prirodnim ljepotama, znamenitostima, osobenostima Crne Gore.
– A sve to uče kroz igru, slaganjem slagalice, što sa druge strane pomaže u razvoju kognitivnih vještina i podstiče razvijanje sposobnosti rješavanja problema. Možemo kazati da smo ovim projektom objedinili istoriju, geografiju, umjetnosti i druge nauke kroz zadatke spajanja djelova puzle, razvijajući socijalne vještine i podstičući timski rad – rekla je ona.
Vojinović je stavila akcenat na još jednu, ne manje važnu, značajku – komunikaciju.
– Danas đeca i mladi većinu vremena provode na telefonu, ne razgovarajući ni sa najbližima. Igra podstiče razgovor, jer tokom slaganja djelova puzle, nailaziće na podatke koji će zahtijevati razgovor. Dakle, puzle „Upoznaj Crnu Goru“ su projekat koji je spojio znanje i zanimljiv vizuelni dizajn u edukativan alat koji podstiče razvoj pažnje, kreativnosti, a prije svega ljubav prema svojoj domovini, Crnoj Gori – kazala je ona.
KRITERIJUMI
Miloš Vukanović, koji je radio na odabiru sadržaja, istakao je da je ovaj format puzli odabran zbog svoje dugotrajne popularnosti i kontinuiteta korišćenja, ali i zbog činjenice da slagalice već dugo promovišu različite oblike kulture.
– Iako mogu predstavljati različite teme, u praksi je dominantna zastupljenost umjetničkih djela, antičkih spomenika i drugih kulturnih dobara – rekao je on.
Proces odabira, prema njegovim riječima, predstavljao je najveći izazov.
– Prvi kriterijum bio je dizajn, budući da je riječ o obrazovnom, a ne promotivnom materijalu, ilustracija nije mogla biti preopterećena simbolima. Takođe, bilo je važno da sve opštine budu podjednako zastupljene – kazao je Vukanović, dodajući da se drugi kriterijum odnosio na reprezentativnost kulturne baštine.
– Nastojali smo da obuhvatimo sve njene slojeve, od praistorije i antike, preko srednjeg vijeka, do perioda NOB-a. Dodatno trudili smo se da uključimo različite tipove kulturnog nasljeđa, od fortifikacija i infrastrukturnih objekata do palata i sakralnih zdanja. Posebna pažnja posvećena je, za crnogorske prilike, širokim prirodnim odnosno geografskim karakteristikama Crne Gore, poput planinskih masiva, katuna, kanjona i jezera. Konačan izbor konkretnih lokaliteta po opštinama zavisio je od svih navedenih kriterijuma, ali prije svega od nastojanja da se predstavi što širi spektar kulturnih dobara – objasnio je Vukanović.
NIVO SVIJESTI GRAĐANA O BOGATSTVU KULTURNIH DOBARA NIZAK
Vukanović je za Pobjedu kazao da su motivaciju pronašli u činjenici da je domaće tržište, posebno u oblasti edukacije najmlađih, preplavljeno proizvodima iz regiona.
– Iako je primjetan napredak i jasna namjera da se prednost da domaćoj produkciji, broj crnogorskih proizvoda ovog tipa na našem tržištu i dalje je zanemarljiv u odnosu na regionalnu i stranu ponudu. Dodatnu motivaciju pronašli smo u činjenici da je, uprkos višedecenijskom radu, nivo svijesti građana o bogatstvu i kompleksnosti kulturnih dobara u Crnoj Gori i dalje relativno nizak. Kombinovanjem ova dva faktora došli smo na ideju o izradi edukativne slagalice – rekao je on.
