Foto: Fokalizator
Milovan Đilas je u „Besudnoj zemlji“ o slobodi medija i zloupotrebi javnog diskursa govorio kao o fenomenu u kome pojedinac stoji nasuprot sistemu, podsjetio je predsjednik Društva crnogorskih izdavača Vladimir Vojinović, koji je bio moderator trećeg panela Akademije Milovan Đilas.
O tome kakvi su danas mehanizmi odbrane novinarskih sloboda, da li se novinare rukovode maksimom slobode govora i šta bi značio višak te slobode govorilo je petoro učesnika okruglog stola čija je tema bila „Izazovi slobode stavova u Crnoj Gori“.
„Živimo u doba postmedija, a takva stvarnost je radikalno promijenila obrasce tumačenja slobode medija“, rekao je teoretičar medija Željko Rutović.
Ukazao je na činjenicu kako je „profit iznad svega“, te da smo u eri „digitalnog kapitalizma“.
„Logika kapitalizma je dovela do toga da se sloboda tumači isključivo u okviru slobode medija“, dodao je on.
Regionalno poznati kolumnista Dragan Bursać smatra da je istina danas u nezavidnoj poziciji.
„Doći ćemo u apsurdnu situaciju gdje će ljudi biti tuženi zbog istine – jer time vrijeđaju ugled nekog. Lično, ne vidim ništa skandalozno u tome da kao novinar – i još kolumnista – iznosim istinu“, kazao je on.
Marijana Bojanić, izvršna direktorica Daily Press-a u okviru kojeg posluju dnevna novina i televizija Vijesti smatra da medijska scena u Crnoj Gori „nije toliko crna kako često mislimo“.
„Kada je uporedimo sa onom u regionu, vidimo da smo sačuvali dio profesionalizma, pa za nas – u tom smislu nije – suviše kasno. U Crnoj Gori mora doći do snažnije regulacija medija koja je u skladu sa evropskom regulativom, ali uz svo uvažanja domaćih okolnosti. Nakon regulacije, kada sa medijskog aspekta uspostavimo društvo jednakih šansi, razgovaraćemo i o samoregulaciji“, rekla je ona.
Kako je kazala, dok medijsko tržište ne bude regulisano, a tokovi novca ne budu transparetni, ne može se govoriti o regulisanom tržištu.
„Dok nemamo održivi razvoj medija, lutaćemo u mraku i nećemo imati jednake šanse“, zaključila je ona.
Prvi čovjek portala CdM Boris Darmanović govorio je o lošim komentarima na medijske napise i kako se u tom mediju prema njima odnose.
„U redakciji smo razvili kulturu slušanja, odnosno čitanja. To znači da nije loše sve što nije u skladu sa vašim stavovima. Smatra da je prvi korak ka slobodi govora u Crnoj Gori aktivno se uključiti u slušanje one druge strane – koliko god vam ona bila suprotna – jer nije moguće da obje strane konstatno govore neistinu. Zatim treba isključiti emociju, što nesumnjivo vodi ka pomirenju“, dodao je on.
Građanski aktivista Brajan Brković ukazao je na aktuelnu lošu situaciju u Srbiji, ističući da je to „sve više društvo nesloboda“.
„To znači da sloboda ima sve veću cijenu. Trenutna vlast u Srbiji je ‘doktorirala’ na jednoj stvari: da nemamo politiku, već političku propagandu, što samo po sebi kroji javno mnjenje. Ja već četiri godine unazad ne pristajem na određene matrice koje se stvaraju i izazivaju polarizaciju. A kada jedna vrsta takve demonizacije kontinuirano traje, vi oguglate, naviknete na tu situaciju. Sloboda govora zahtijeva da stanete na crtu sistemu koji se obrušio na vas, jer ste odlučili da probleme rješavate institucionalno“, istakao je Brković.
Još jedan mladi građanski aktivista, Dušan Pajović, podsjeća da se sa izazovima slobode govora nosi „svako ko se bavi javnim poslom“.
„Takođe, ko se bavi kitikom države i crkve, naići će na meku ili jaku vrstu osude. U ljudskoj prirodi je da krši zabrane, a ljudi u javnom prostoru se moraju boriti upravo protiv strukture zabrana. Od vremena Milovana Đilasa do danas, javna riječ manje vrijedi. Sloboda govora nije da kažeš što hoćeš, već da to što kažeš ima uticaj na strukture društva“, zaključio je on.
***
Akademija „Milovan Đilas” je osnovana s ciljem da jača svijest o neophodnosti poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori, prije svega prava na slobodu govora, odnosno s ciljem jačanja svijesti građana/ki Crne Gore o neophodnosti slobodnoga govora i kritičkoga rasuđivanja, uz toleranciju različitosti i uz afirmaciju domaćih autora/ki i/ili njihovog opusa.
Skup je dio projekta Akademije, koji je podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji zajedno realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Saradnik DCI na projektu Akademija „Milovan Đilas” je Fakultet za crnogorski jezik i književnost, a medijski sponzor Akademije je portal CdM.