Foto: Fokalizator


Sarajevo – Bosanski kulturni centar u Sarajevu ugostio je izdavačku kuću Fokalizator na upravo otvorenom Festivalu Knjige u nišama, koji se održava u organizaciji Zajednice izdavača/nakladnika BiH, a već danas održane su dvije promocije Fokalizatorovih izdanja.
Neposredno prije otvaranje festivala na glavnoj sceni BKC-a održana je promocija zbornika umjetničkih tekstova iz devedesetih godina “Književnost protiv rata”, u kojoj su učestvovali glavni urednik Fokalizatora i priređivač izdanja prof. dr Vladimir Vojinović, književnik i istraživački novinar Šeki Radončić i urednica za BiH u Fokalizatoru dr Melida Travančić.


– Predstavljamo nešto jako važno što je urađeno u Crnoj Gori. Upravo je promocija ovog zbornika u Sarajevu, gradu za koga je Dževad Karahasan napisao da u njemu počinje i završava 20. stoljeće. Počeo je pucnjem Gavrila Principa, a završava devedesetih pucnjem srpskog agresora na studente i ljude koji su protestovali protiv rata. Zbornik je ispunjen antiratnim tekstovima autora koji su porijeklom iz Crne Gore i koji su saosjećali sa ljudima u BiH – kazala je Travančić u uvodu.
Vojinović je na početku svoga obraćanja uputio izvinjenje prisutnima “što se možda ovom knjigom, pa i samim koricama na kojima je fotografija jedne ruševine u Sarajevu otvaraju stare rane”.
– Ali, smatrali smo da je pravi trenutak da se dobra riječ, koje ima u zborniku, pojavi baš u ovom trenutku. Već smo zbornik promovisali u Podgorici, u Splitu i Zagrebu, a za koju noć biće promovisana i na Cetinju. Ove pjesme, priče i drama, nastale 90-tih godina, usmjerene su protiv bezumlja. Jeste, u pitanju je angažovana književnost, ali kakva – vrijedna i s estetskog i s etičkog stanovišta. Svi ljudi koji su pisali ovakva djela, i koji su bili u antiratnom frontu, bilu su na nišanu istih onih koji su proizvodili haos u BiH, Hrvatskoj i djelimično i u Sloveniji. Bilo je njihovih kolega iz Udruženja književnika Crne Gore koji su doprinosili hajkama, a danas kao “nit luk jeli nit luk mirisali”. E jesu, i jeli su i na njega smrde, a mi ćemo se nasuprot njima truditi da ova lijepa riječ iz zbornika dopre do što većeg broja ljudi – saopštio je Vojinović.
Radončić je podśetio na činjenicu da je autor brojnih knjiga i filmova koji su razotkrivali otkrivali zločine i zločince te on ovaj zbornik doživljava kao još jedno dragocjeno svjedočenje.


– Ovo je dokaz kako napisana riječ može trajati duže i od najčvršćeg granita. Mnoge od ovih ljudi sam lično poznavao i sa njima sarađivao u antiratnom nedjeljniku “Monitor”. U početku nas je bilo jako malo. Velikosrpska propaganda je tada u državnim medijima širila takav jezik mržnje, da to ljudi tada nijesu mogli da posmatraju kao mi danas. Vladali su ratni huškači. Ti ljudi su ubijali svojim jezikom, jer su naše komšije pretvorili u dželate. Zato je ovaj zbornik dragocjen, da podsjeti kako je bilo, kao autentično svjedočanstvo vremena – kazao je Radončić.
Zbornik je nastao kao plod projekta “Antiratna crnogorska književnost” koji je sprovelo Društvo crnogorskih izdavača u saradnji s Centrom za građansko obrazovanje i Mrežom za pomirenje REKOM.


Latić: Pisanje je neki vid terapije


Prvoga dana sajma “Knjige u nišama” predstavljena je i knjiga priča “Pod oštrim uglom”, a razgovor s autorom Afanom Latićem vodila je Travančić.
Pisanje je, prema Latićevom doživljaju vid iscjeljenja…
– Pisanje, barem u mom slučaju, na čovjeka djeluje ljekovito. Doživljena iskustva, lijepa ili manje lijepa, stavio bih na papir. Onda bih to pogledao nakon izvjesnoga vremena, pa bih mogao da sagledam gdje sam bio a gdje sam sad. I to je svojevrsna borba sa samim sobom, i ta me činjenica gonila da sve više pišem. A onda sam par priča dao profesoru Vojinoviću i nakon toga više nije bilo dileme oko toga treba li takve zapise objaviti. Tu sam doživio neku potvrdu kao autora koji je na samom početku. To me je učvrstilo u stavu da nastavim da objavljujem stvari koje će, nadam se biti vrijedne čitanja – kazao je Latić.


Prema riječima Latića, savremena književnost skenira savremene probleme, ali istovremeno nemajući dovoljno snage da se uhvati u koštac s tim problemima.
– Kad čovjek porazgovara s nekim o bilo čemu, osjeća se lakše. To je funkcija i ovih priča – svojevrsni razgovor sa samim sobom i način da komunikacija, koju smo mi danas jako zapostavili, postane bolja. Jednostavno, ljudi su zaboravili da pričaju. Kod nekih autora književnost danas služi više samo za detektovanje problema. Malo koji broj autora nudi rješenje. Sebi treba da postavimo pitanje: šta nudimo kao rješenje? – zaključio je Latić.
Fokalizatorova izdanja biće izložena na štandu u BKS do neđelje.
Nastup Fokalizatora podržalo je Ministarstvo kulture i medija Crne Gore.