Foto: privatna arhiva
Monografiju Žene Crne Gore uredile su Olivera i Tijana Todorović te Svetlana Lola Miličković, tekstove su priredili Dragan B. Perović, Olivera i Tijana Todorović, te Sanja Vojinović, a ilustracije za knjigu izradili su Tijana Todorović, Svetlana Lola Miličković, Lina Leković, Dejan Batrićević i Mitar Rakčević.
Za knjigu Žene Crne Gore možemo da kažemo da predstavlja izuzetno vrijedno, počuno i nadasve neobično istoriografsko štivo, posvećeno crnogorskoj ženi. Ovaj autorski poduhvat, predstavlja novinu u istoriogorfaskom stvaralaštvu. Bivalo je i ranije knjiga o ženama, vrijednih djela, ali su u njima najčešće tretirane žene koje su obilježile jedno vrijeme, jednu epohu, ili pripadale jednom esnafu.
Za razliku od njih, ova knjiga je svjedočanstvo o Crnoj Gori, o njenoj milenijumskoj istoriji, koju nam autorke saopšavaju kroz predstavljanje 67 ženskih ličnosti. Svoje mjesto u ovo knjizi našle su knjeginje, kraljice, grofice, svetice, spisateljice, borkinje, heroine, političarke, umjetnice, naučnice, sportistkinje, prvakinje, obične žene iz naroda, bilo da su rođene u Crnoj Gori ili kao izvanjke vezale svoj život za crnogorski prostor.
I u metodološkom smislu ova knjiga predstavlja novinu. Bez vremenskih međaša, bez izdvojenih cjelina, u ovoj se knjizi hronološki odvija istorija Crne Gore kroz biografije žena. I samo kroz jedno poglavlje naslovljeno Mudre, hrabre, posebne.
Crnogorsku povijest kroz likove žena autorke započinju pomenom Ilirske države, u kojoj je nastala prva državna organizacija na našem prostoru. Tu je priča o ilirskoj kraljici Teuti, koja je prije skoro tri milenijuma, svoje utočište pronašla u Risnu, koji će ostati njen dom sve do njene smrti.
Kroz period srednjovjekovne Duklje vodi nas lik nezaboravne dukljanske knjaginje Kosare. Žene dukljanskog kneza Vladimira, koja je na prvi poziv cara Vladislava, upućen njenom mužu, otišla sama u Prespu, shvatajući što mu se sprema. Nije ga mogla zaštiti od smrti, ali njena odanost, vjernost i ljubav prema svom mužu vječno će ostati zapisana u legendi o Vladimiru i Kosari.
Srednjovjekovnu Zetu autorke nam predstavljaju likovima Jelene Balšić, supruge, gospodara Zete Đurađa II Balšića, Marije-Mare Crnojević, porijeklom iz albanske porodice Kastrioti, druge žene Stefana-Stefanice Crnojevića, i sestre čuvenog junaka Skenderbega, Đerđa Kastriota, zatim druge žene Ivana Crnojevića, Mare Crnojević, te venecijanske plemkinje Jelisavete Crnojević, žene Đurađa Crnojevića. Snažan pečat ovom vremenu dale su i svetica iz Lješanske nahije, Ozana Kotorska, prva crnogorska spisateljica, Katarina-Bela Radonjić, te grofica Ekaterina Sudečić-Vlastelinović zaštitnica manastira na prostoru Boke Kotorske.
Petrovićevsku Crnu Goru odslikavaju Darinka Petrović, rodom iz Trsta, prva crnogorska knjeginja novog doba, supruga crnogorskog knjaza Danila. Pa njena po tronu nasljednica, mudra, odana, požrtvovana supruga i majka knjeginja-kraljica Milena, žena posljednjeg crnogorskog vladara Nikole I. Njihove ćerke, Jelena Savojska Petrović, italijanska kraljica, upamćena humanitarka i Ksenija Petrović, očeva pouzdana savjetnica. No, ovaj period, po izboru autorki, znamenito su obilježile i Jelena Vicković, učiteljica i osnivačica prve privatne ženske škole; pjesnikinja, slikarka i dramska spisateljica iz Prčanja Ida Verona; kao i borkinja za slobodu albanskog naroda protiv Otomanskog carstva Tringa Ivezaj.
U knjizi Žene Crne Gore nijesu ostale bez udjela ni borkinje za pravo čast i slobodu Crne Gore. One junakinje koje su držeći svoju đecu za ruke, tjerane okupatorskim puščanim cijevima, primoravane da dozivaju na predaju svoje muževe, komite. One bastadurke, koje su odbijale da to učine, svjesne da će zbog iskazane neposlušnosti biti izlagane najstrašnijim mučenjima. One koje ostaše za vječno divljene. Na to vrijeme, na njihov otpor, autorke ukazuju kroz likove Stoje Marković- Hajdučice, te unuke vojvode Marka Miljanova, Amalije Gvozdenović, crnogorske Jovanke Orleanke.
Svaki period proučavanja crnogorske istorije, uslovljen je obimom izvora koji rasvjetljavaju određeno vrijeme. Da nije falilo dokumenta koja svjedoče o periodu Narodnooslobodilačke borbe u Crnoj Gori, borbe protiv fašizma, pokuzuje i predstavljeni broj ženskih likova iz tog perioda. No, obilje izvora najčešće i oteža posao. Ali, istraživači rad i valjan odabir iz mnoštva arhivalija, autorke su izvršile znalački i stručno. I prezentovale nam likove heroina diljem crnogorskog prostora. Svjedočenje o vremenu Narodnooslobodilačkog pokreta, o neustrašivoj borbi partizanki protiv fašističkog okupatora i domaćih izdajnika, autorke nam saopštavaju kroz biografije predratnih skojevki i članica KPJ, Belvederki iz 1936. godine, onih koje nijesu progovorile ni pod stravičnom torturom u Dubrovačkoj terepiji, ni pred gestapovskim dželatima. One su i organizatorke 13-julskog ustanka u svojim krajevima, ilegalke, borkinje na Pljevljima, Sutjesci, Neretvi, koje su rame uz rame sa svojim saborcima, viteški jurišale prema slobodi. Prema novoj Crnoj Gori. Tu su i one koje su skidale poveze sa očiju pred streljačkim vodom, kličući slobdi, i one koje su pred neprijateljskim vješalima, viteški izgovorile: Umijem se i sama objesiti.
Zadnje stranice knjige posvećene su periodu, novog, savremenog doba Crne Gore. Biografije tih žena govore o prvakinjama. O prvoj pjevačici izvorne crnogorske muzike Kseniji Cicvarić, prvoj akademskoj slikarki Kseniji Vujović-Tošić, prvoj članici CANU Olgi Perović, prvakinji CNP Dragici Tomas, prvoj arhitektici Svetlani-Kani Radević, prvoj dirikentici Darinki Matić-Marović, osnivačici Muzičke akademije Manji Radulović-Vulić, prvakinjama, šampionkama u plivanju, članicama plivačkog kluba Jadran iz Herceg Novog.
Posebnost ovoj knjizi daju originalni portreti-ilustracije svih predstvljenih ženskih likova.
Vrijedan pogovor u knjizi potpisuje i naš poznati publicista Dragan B. Perović, u okviru koga su sadržana i dva zanimljiva i značajna teksta: Đevojački institut „Carice Marije“ i Crnogorska „Bijela vojska“. I na kraju, želim da istaknem, da s pravom autorke navode, da su monografiju ŽENE CRNE GORE učinile razumljivom i namijenile je svim uzrastima. Jer, ustinu je tako. Zato je ova knjiga i svojevrstan udžbenik o našim gvardijanama, našim borkinjama, heroinama i prvakinjama, koje su dale svoj doprinos napretku Crne Gore. I zato je svaka njihova biografija naša lekcija. Za nauk, vrijedan pamćenja i poštovanja. Za sva vremena.
