Ovaj prilog dio je Fokalizatorovog projekta koji je podržalo Ministarstvo kulture i medija sredstvima iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija

PODGORICA – Istoričar Miloš Vukanović, urednik za istoriografiju u našoj izdavačkoj kući, govorio je na panelu ,,Crnogorska država i kultura od obnove nezavisnosti do danas“, koji je izdavačka kuća Fokalizator organizovala u sklopu programa proslave dvije decenije obnove crnogorske nezavisnosti.

Osim Vukanovića, u razgovoru su učestvovali Ranko Krivokapić, Dragutin Papović, Janko Ljumović, Dragana Erjavšek i Ljiljana Karadžić, a razgovor je moderirao glavni i odgovorni urednik Fokalizatora Vladimir Vojinović.

Vukanović je napisao je tekst o spomeničkom nasljeđu u nezavisnoj Crnoj Gori za specijalno izdanje časopisa Fokalizator, naslovljeno ,,Found in Translation: dvije decenije crnogorske književnosti i kulture“. On je naveo da se njegov tekst bavi spomeničkom kulturom, ali prije svega kulturom sjećanja.

– Kultura sjećanja je relativno nova nauka koja se u Evropi bavi time da analizira šta smo mi to iz naše prošlosti uzeli i šta potenciramo da postane dio naše kolektivne memorije. Daleko od toga da mi apsolutno sve iz naše prošlosti integrišemo u naš mentalitet i u naše zajedničko pamćenje. To su elementi koje mi na osnovu našeg vrijednosnog sistema pokušavamo da promovišemo kroz muzeje, spomenike, obrazovne institucije itd. Kao motiv sam uzeo spomenike, ali ću ih malo proširiti na to šta je u posljednjih 20 godina naše društvo i naša država promovisala da treba da postane dio naše kulture pamćenja – rekao je on.

Prema njegovim riječima, ako gledamo kako smo u zadnjih 20 godina gradili našu kulturu sjećanja i memorije kroz spomenike, to možemo podijeliti na tri dijela.

– Prvo je ono što je vezano za našu nacionalnu istoriju, drugo je Narodnooslobodilačka borba (NOB) kao vrlo važan faktor, i treće – ono što je trebalo posljednje da bude integrisano – jeste kultura sjećanja na devedesete i na antiratne pokrete. Što se tiče naše nacionalne istorije, Ranko Krivokapić je već rekao dva ključna detalja: popunili smo rupe u kulturi sjećanja podizanjem spomenika na Fundini, na Tuđemilima, ali i žrtvama Božićnog ustanka, tako da smo napokon ono što nije bilo predstavljeno u crnogorskoj istoriji uspjeli kroz to ispuniti – rekao je on, zaključujući da je za 20 godina urađeno dosta

– U ovom periodu urađeno je dosta; podignut je, na primjer, spomenik Ivanu Crnojeviću, kralju Vladimiru u Duklji, međutim, uputiću i malu kritiku – mislim da je država učestvovala u podizanju spomenika za maksimalno dvije žene, a to su princeza Ksenija i Jelena Savojska. Prilično smo zanemarili i umjetnike, i naučnike, i pisce, i sljedeća faza izgradnje naše kulture sjećanja mora biti posvećena tome – rekao je Vukanović.

Najveći propust u zadnjih 20 godina, smatra Vukanović, jeste kako smo integrisali nasljeđe devedesetih u našu kulturu sjećanja.

– Godine 2006, kada smo ulazili u finiš obnove nezavisnosti, s ponosom se isticalo da je jedan od moralnih stubova obnove naše državnosti bio antiratni građanski pokret iz 1991. godine. I pored određenih pomaka u obrazovnom sistemu, nažalost, on nije adekvatno predstavljen niti su te vrijednosti promovisane. Što se tiče teških događaja iz devedesetih, pored spomenika u Pobrežju i u Murinu, mi skoro pa apsolutno ništa nismo radili. Nismo prihvatili svoje greške, niti smo pohvalili i izgradili kulturu sjećanja na onu manjinu koja je 1991. godine zadržala svjetlo u mraku devedesetih – objasnio je Vukanović.

Često ga, ističe on, pitaju zašto stalno priča o teškim trenucima devedesetih.

– Ukoliko mi kao stručnjaci ne pričamo o tome, onda će to raditi nepozvane adrese – mediji, političari i crkva. I šta se desilo? Oteli su nam priču o devedesetima i sada imamo spomenike Leovcu i druge manipulacije, gdje su dobrovoljni davaoci tuđe krvi pokušali sebi da operu savjest. Oni zapravo pokušavaju da kontaminiraju izgradnju sjećanja na devedesete kako bi opet oživjeli i održali u životu ideje koje su poslale te nevine momke i na Košare, i u Sloveniju, i u Hrvatsku, i u Bosnu. Samim tim, što se tiče devedesetih, predstoji nam nova velika borba i nove intencije, ali ako se išta pozitivno vidi kod mlađih ljudi, to su znatiželja i kritički otklon prema svemu ovome što se dešava – zaključio je Vukanović.

Snimak kompletne tribine pogledajte na našem YouTube kanalu: