{"id":3505,"date":"2022-11-30T15:04:29","date_gmt":"2022-11-30T13:04:29","guid":{"rendered":"https:\/\/fokalizator.me\/?p=3505"},"modified":"2022-11-30T15:04:35","modified_gmt":"2022-11-30T13:04:35","slug":"dobri-duh-crnogorske-kulture-ljubomir-durkovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fokalizator.me\/dobri-duh-crnogorske-kulture-ljubomir-durkovic\/","title":{"rendered":"DOBRI DUH CRNOGORSKE KULTURE LJUBOMIR \u0110URKOVI\u0106"},"content":{"rendered":"\n

Foto: Jelena Filipovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

Napustio nas je dobri duh crnogorske kulture Ljubomir \u0110urkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ljubomir \u0110urkovi\u0107 ro\u0111en je 13. XI 1952. na Cetinju. Diplomirao je na Univerzitetu u Sarajevu, oblast Komparativna knji\u017eevnost i teatrologija. Radio je na Televiziji Titograd, bio dramaturg u Crnogorskome narodnom pozori\u0161tu te direktor Kraljevskoga pozori\u0161ta Zetski dom. Ranih 90-ih godina pripadao je pokretu otpora ratnoj politici, anga\u017euju\u0107i se u onda\u0161njim rijetkim antiratnim medijima i novoformiranim nacionalnim kulturnim ustanovama. Najve\u0107i dio te decenije proveo je kao politi\u010dki izgnanik u Holandiji. Bio je jedan od osniva\u010da Crnogorskoga PEN centra. Bio je pjesnik, prozaista, dramski pisac, teatrolog, antologi\u010dar i prevodilac. Za dramsku trilogiju Grci <\/em>2015. godine dobio je Trinaestojulsku nagradu. Imao je status istaknutog kulturnog stvaraoca.<\/p>\n\n\n\n

Objavio je knjige pjesama Polifemov pla\u010d <\/em>(1982), Poslovi i dani <\/em>(1988) i Ipak, ne\u0161to se pomjera <\/em>(2008). Autor je dramskih tekstova Peti \u010din<\/em>, Pisac porodi\u010dne istorije<\/em>, Petronije ili metuzalemi u\u017eivaju vje\u010dito prolje\u0107e <\/em>(objavljene u knjizi Tri drame<\/em>, 1986), Tobelija<\/em> (2000), Presvla\u010denje<\/em> (2001), Otpad <\/em>(2004), Kasandra. Kli\u0161eji <\/em>(2010), Tiresijina la\u017e <\/em>(2010)i Medeja<\/em> (2015), koji su izvo\u0111eni u pozori\u0161tima, na televiziji i radiju. Preveden je na brojne jezike. Prire\u0111iva\u010d je antologije Poslije Hamleta. Izbor iz novije crnogorske drame <\/em>(2011).<\/p>\n\n\n\n

Premda je u knji\u017eevnost u\u0161ao poezijom, objaviv\u0161i 80-ih dvije knjige poezije, Polifemov pla\u010d <\/em>i Poslovi i dani<\/em>, \u0110urkovi\u0107 je savremenu crnogorsku knji\u017eevnost obogatio u prvome redu dramskim opusom izuzetne umjetni\u010dke vrijednosti, pribli\u017eavaju\u0107i na\u0161u dramsku literaturu referentnim stranicama evropske i svjetske dramske produkcije. Potvr\u0111uju to ne samo brojna priznanja, pa i ona najzna\u010dajnija dr\u017eavna Trinaestojulska nagrada, ve\u0107 i \u010dinjenica da su njegovi komadi igrani na pozornicama van Crne Gore, od Pariza i Londona do Sofije, Skoplja, Ljubljane i Istanbula. Nevelikoga obima, taj se opus tematski, \u017eanrovski i tipolo\u0161ki mo\u017ee podijeliti u tri cjeline. Prvu cjelinu \u010dini porodi\u010dna trilogija \u2013 drame Pisac porodi\u010dne istorije<\/em>, Tobelija <\/em>i Otpad<\/em>. Drugu cjelinu \u010dini anti\u010dka trilogija, komadi Medeja<\/em>, Tiresijina la\u017e<\/em> i Kasandra. Kli\u0161eji<\/em>, objedinjeni u izdanju iz 2015. godine pod nazivom Grci<\/em>. U tre\u0107oj cjelini nalaze se manji dramski tekstovi, jedno\u010dinka Peti \u010din<\/em>, radio-drama Petronije ili metuzalemi u\u017eivaju vje\u010dito prolje\u0107e<\/em> i dramolet Presvla\u010denje<\/em>. Cjelokupni dramski opus Ljubomira \u0110urkovi\u0107a obilje\u017een je toposom potrage za identitetom, bilo da je rije\u010d o li\u010dnome i porodi\u010dnome identitetu kao u Piscu porodi\u010dne istorije <\/em>i Otpadu<\/em>, bilo da se radi o rodnome identitetu kakav se propituje u Tobeliji<\/em>, Presvla\u010denju<\/em> i Kasandri<\/em> ili (re)strukturizaciji identiteta povijesti, kao u Medeji <\/em>i Tiresijinoj la\u017ei<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\u0110urkovi\u0107 je obilje\u017eio pozori\u0161ni \u017eivot u Crnoj Gori u potonje \u010detiri decenije. Njegov pozori\u0161ni anga\u017eman bogat je i raznorodan \u2013 bio je jedan od osniva\u010da FJAT-a, dramaturg i urednik izdava\u010dke djelatnosti Crnogorskoga narodnog pozori\u0161ta, direktor Kraljevskog pozori\u0161ta Zetski dom s Cetinja, autor vrijednih priloga iz istorije drame i teatra, antologi\u010dar, najprevo\u0111eniji i van svake sumnje najzna\u010dajniji crnogorski dramski pisac kraja XX i po\u010detka XXI vijeka… Tri drame \u0110urkovi\u0107eve porodi\u010dne trilogije <\/em>nastale su u rasponu od dvije decenije i tematizuju rasap tradicionalne crnogorske porodice u turbulentnim socio-politi\u010dkim okolnostima zavr\u0161nih decenija XX vijeka: radnja prve od njih, Pisca porodi\u010dne istorije<\/em>, smje\u0161tena je u ranu jesen 1979. godine, a radnja tre\u0107ega komada trilogije, Otpada<\/em>, odvija se tokom NATO kampanje, u prolje\u0107e 1999. godine. Ta su dva komada i u simboli\u010dkom smislu ozna\u010dila dva razdoblja savremenoga crnogorskog teatarskog \u017eivota: upravo je Pisac porodi\u010dne istorije <\/em>posljednji komad odigran na sceni staroga Crnogorskog narodnog pozori\u0161ta, 9. 11. 1989. godine, ve\u010de prije no \u0107e staro zdanje CNP-a nestati u po\u017earu, dok \u0107e Otpad <\/em>od 2002. godine na sceni novoga zdanja nacionalnoga teatra biti odigran na desetine puta i time postati jedan od najigranijih komada u novijoj istoriji pozori\u0161ta u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n

Dramski opus Ljubomira \u0110urkovi\u0107a obogatio je crnogorsku dramsku knji\u017eevnost kako novim stilskim i poeti\u010dkim postupcima, tako i tematikom. Posvetiv\u0161i se drami, formi koja je u crnogorskome knji\u017eevnome kodu tradicionalno bila zapostavljena, \u0110urkovi\u0107 je ostvario obimom nevelik, ali raznovrstan i umjetni\u010dki vrijedan dramski opus kojim se upisao u istoriju crnogorske knji\u017eevnosti ne samo kao najzna\u010dajniji savremeni dramski pisac, ve\u0107 i kao autor \u010diji je stil i literarni senzibilitet dio recentnih evropskih i svjetskih dramskih tokova.<\/p>\n\n\n\n

Ljuba \u0110urkovi\u0107a upoznao sam prije deceniju i po posredstvom zajedni\u010dkog prijatelja Vaska Rai\u010devi\u0107a u tada kultnoj kafe-knji\u017eari Karver. Povezale su nas \u2013 knjige i prvi broj \u010dasopisa Lingua Montenegrina<\/em>, kojem se dje\u010da\u010dki iskreno radovao. Uslijedile su godine dru\u017eenja, prijateljstva i saradnje. Ljubo je bio stamena podr\u0161ka formiranju Instituta za crnogorski jezik i knji\u017eevnost, koji je koju godinu kasnije transformisan u Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost, na njegovom Cetinju. U \u010destim susretima s Adnanom \u010cirgi\u0107em i sa mnom Ljubo je ne samo prenosio svoje dragocjeno znanje i iskustvo, ve\u0107 i jasnu viziju crnogorske kulture. Od samoga formiranja Instituta bio je \u010dlan njegova Izdava\u010dkog savjeta, s rijetkim zanosom idejama bogate\u0107i izdava\u010dku produkciju Instituta, potpisuju\u0107i kao urednik ili recenzent neka od najva\u017enijih izdanja. Kad je 2016. godine objavljeno prvo kolo antologije crnogorske knji\u017eevnosti Nova lu\u010da, me\u0111u deset izabranih autora na\u0161ao se i Ljubo \u0110urkovi\u0107 s izborom dramskih tekstova pod nazivom Porodi\u010dna trilogija<\/em>. Pripala mi je osobita \u010dast da za to izdanje napi\u0161em pogovor. Vi\u0161egodi\u0161nji rad na panorami crnogorskoga pjesni\u0161tva \u2013 svojevrsnoj antologiji koju je Ljubo planirao formirati koriste\u0107i sasvim osobeni model klasifikacije pjesni\u010dkih tekstova \u2013 na\u017ealost, nije uspio okon\u010dati. Ba\u0161 kao \u0161to su ga okolnosti koje su uslijedile nakon njegove smjene s mjesta direktora Zetskoga doma sprije\u010dile da dovr\u0161i zapo\u010deti posao izrade monografije Istorija pozori\u0161ta u Crnoj Gori<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\u010cesti i dugi razgovori s Ljubom bili su simpozijum u izvornome zna\u010denju toga pojma \u2013 gozba kojom je duhom vje\u010ditoga dje\u010daka, neuporedivom erudicijom, uro\u0111enim gospodstvom i prijateljskom naklono\u0161\u0107u nesebi\u010dno darivao svoje sabe\u015bednike.<\/p>\n\n\n\n

Smr\u0107u Ljuba \u0110urkovi\u0107a crnogorska kultura izgubila je ne samo jednoga od najzna\u010dajnijih pisaca, ve\u0107 i jednoga od najautenti\u010dnijih predstavnika svoje duhovne aristokratije. <\/p>\n\n\n\n

Neka mu je vje\u010dna slava i hvala!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Foto: Jelena Filipovi\u0107 Napustio nas je dobri duh crnogorske kulture Ljubomir \u0110urkovi\u0107. Ljubomir \u0110urkovi\u0107 ro\u0111en je 13. XI 1952. na Cetinju. Diplomirao je na Univerzitetu u Sarajevu, oblast Komparativna knji\u017eevnost i teatrologija. Radio je na Televiziji Titograd, bio dramaturg u Crnogorskome narodnom pozori\u0161tu te direktor Kraljevskoga pozori\u0161ta Zetski dom. Ranih 90-ih godina pripadao je pokretu […]<\/p>\n","protected":false},"author":118,"featured_media":3506,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3505"}],"collection":[{"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/118"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3505"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3507,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3505\/revisions\/3507"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}