{"id":4912,"date":"2023-08-10T17:53:03","date_gmt":"2023-08-10T15:53:03","guid":{"rendered":"https:\/\/fokalizator.me\/?p=4912"},"modified":"2023-08-10T17:53:06","modified_gmt":"2023-08-10T15:53:06","slug":"brani-vam-ime-lud-je","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/fokalizator.me\/brani-vam-ime-lud-je\/","title":{"rendered":"Brani vam ime, lud je"},"content":{"rendered":"\n

Foto: Iva Mandi\u0107 (Pobjeda)<\/em><\/p>\n\n\n\n

Po\u0111imo od toga da je poznato ko je sve i kako zagovarao tezu da je crnogorski jezik \u2013 fakat. Poznato je to, dakle, i po\u0161tovaocima slavnih montenegrista, ali i njihovim progoniteljima.<\/p>\n\n\n\n

No, od vremena bijelih knjiga s imenima montenegrista, do na\u0161ih dana niko zdravorazuman nije poku\u0161avao da ospori tezu da postoji crnogorska knji\u017eevnost. Nju i crnogorske autore slavili su nau\u010dnici \u0161irom slavisti\u010dkoga svijeta. A oficijelni lingvisti \u2013 ili kako se to danas moderno ka\u017ee \u201elingvisti iz Crne Gore\u201c \u2013 \u010dak su na Filozofskome fakultetu u Nik\u0161i\u0107u otvoreno pisali o \u201eknji\u017eevno-jezi\u010dkom izrazu u Crnoj Gori\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Crnogorski jezik vs \u201eknji\u017eevno-jezi\u010dki izraz u Crnoj Gori\u201c<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom ratnih devedesetih objavljen je prvi Pravopis crnogorskoga jezika (autora Vojislava Nik\u010devi\u0107a), kad je medijskim nebom gazdovala dr\u017eavna televizija, koja je bila u funkciji podizanja borbenoga morala i ratne gotovosti crnogorskih gra\u0111ana. Pa je tako, iz sfere zabavnoga programa, emitovala i ske\u010deve \u201eglumaca\u201c \u0161to su se pod maskama ori\u0111inala izrugivali crnogorskome jeziku. Dok su njegove kolege umjesto sintagmema \u201ecrnogorski jezik\u201c koristili sintagmem \u201eknji\u017eevno-jezi\u010dki izraz u Crnoj Gori\u201c, Nik\u010devi\u0107 je trpio fizi\u010dke i verbalne nasrtaje studenata-regruta. Niko nikad zbog toga nije odgovarao.<\/p>\n\n\n\n

Da je sami pomen, samo ime Crne Gore i svega njenoga izvor arhetipskoga straha i mr\u017enje \u2013 svjedo\u010de i izvje\u0161taji o de\u0161avanjima u nultoj deceniji novoga milenijuma.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Peticija protiv maternjeg jezika<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Studentske demonstracije pokrenute su upravo na Filozofskome fakultetu u trenutku kad se Crna Gora pribli\u017eavala pokretanju procesa obnove suvereniteta. Na improvizovanom \u0161tandu u holu FF bio je istaknut transparent \u201ePeticija protiv maternjeg jezika\u201c. To je, valjda, i prvi primjer u svijetu da su studenti jednoga jezika protestovali protiv sopstvenoga jezika. \u0160to je bilo u pozadini te besmislice? Onda\u0161nje ministarstvo prosvjete donijelo je odluku da se naziv \u201esrpski jezik\u201c zamijeni terminom \u201ematernji jezik\u201c. Digla se pravoslavna omladina Srpske pravoslavne crkve, podmladak tada\u0161njih opozicionih stranaka prosrpske orijentacije, kao i, razumije se, par desetina studenata s katedre za srpski jezik i knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n

Bilo je o\u010dito da uskla\u0111ivanje nastavnih planova i programa Odsjeka za srpski jezik i knji\u017eevnost, s nastavnim aktima katedre u Ni\u0161u, iz 1991. godine, nije urodilo plodom. Kao ni \u201epobolj\u0161anja\u201c, u\u010dinjena u narednim godinama, kad su iz programa isklju\u010dene knji\u017eevnosti Slovenije i Makedonije, a smanjen broj \u010dasova iz Hrvatske knji\u017eevnosti<\/em> (sve to decidno navodi Rade Deliba\u0161i\u0107 u Filozofski fakultet u Nik\u0161i\u0107u: 1977- 2002<\/em>). Jer, da su bila efektna ta silna \u201e\u010di\u0161\u0107enja\u201c od nacionalnih knji\u017eevnosti s izuzetnim djelima, napisanim na jezicima za koje studentima nije trebao prevodilac, ne bi bilo u establi\u0161mentu ni me\u0111u gra\u0111anima nikoga ko bi inicirao promjene, pa se ne bi morala pokretati ni crkveno-politi\u010dka hajka, prethodnica sad ve\u0107 proslavljenih kontra-revolucionarnih litija.<\/p>\n\n\n\n

Po\u017ear koji Evropljani ne mogu da ugase<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prirodno, u godini nakon one u kojoj je Crna Gora obnovila suverentitet, Ustav je crnogorskome jeziku donio status slu\u017ebenoga. Pokrenut je i proces standardizacije. A onda su na scenu stupile iste one ucjenjiva\u010dke politike, koje su Crnoj Gori vje\u010dita om\u010da oko vrata razvoja i napretka ka dru\u0161tvu razvijenih zemalja. Vladi tada\u0161njega premijera Igora Luk\u0161i\u0107a stavljen je na sto sljede\u0107i uslov: ako \u017eeli da otpo\u010dne pregovara\u010dki proces s EU, odnosno ako \u017eeli da odre\u0111ene politi\u010dke elite glasaju za po\u010detak toga procesa, onda neka prihvati izmjene Zakona o osnovnom obrazovanju, prema kojima \u0107e ime predmeta glasiti: \u201eCrnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i knji\u017eevnost\u201c!?<\/p>\n\n\n\n

Iako ne znamo \u0111e je danas gospodin Luk\u0161i\u0107, znamo \u0161ta je tada uradio. Znamo, jer smo po nevolji bili u prilici da zastupamo interese \u201ecrnogorske jezi\u010dke zajednice\u201c, u Komisiji za izradu za nastavnoga plana i programa za predmet \u201eCrnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i knji\u017eevnost\u201c…<\/p>\n\n\n\n

Kompromis u crnogorskome Parlamentu i van njega, postignut je tada na \u0161tetu evropske budu\u0107nosti Crne Gore. Destruktivne snage u Parlamentu su dale na\u010delnu podr\u0161ku procesu EU integracija, ali su zabile \u201esekiru\u201c u crnogorsku budu\u0107nost, potpiruju\u0107i iskru dru\u0161tvenoga razora koji danas \u017eivimo. Plamen dru\u0161tvene raspolu\u0107enosti koji je tada podgrijan danas je po\u017ear koji Evropljani ne mogu da ugase…<\/p>\n\n\n\n

Vokativom na genitiv<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Jedan od rezultata \u201edobrih dilova\u201c na politi\u010dkoj sceni emituje se i kroz zabranu da se u crnogorskim institucijama, poput Narodne biblioteke \u201eRadosav Ljumovi\u0107\u201c pominju crnogorski autori i izdava\u010di (prije \u201esamo\u201c 25 godina, dakle krajem devedesetih, u toj su ku\u0107i objeru\u010dke do\u010dekivani mladi crnogorski pisci). No, nastupilo je vrijeme nametanja…<\/p>\n\n\n\n

Crnogorskim (sic!) rijekama proteklo je dosta vode otkako je pokojni Nik\u010devi\u0107 pisao radove o Crnoj Gori u genitivu. To je bila abeceda svih avizanijih studenata onda\u0161njega Filozofskoga fakulteta, odnosno Odsjeka za srpski (sic!) jezik i knji\u017eevnost, ali ne i obavezna literatura za predmet kojim je Nik\u010devi\u0107 rukovodio. Nik\u010devi\u0107 stavove nikome nije nametao, pa su se zato primili lijepo na cijelu generaciju montenegrista. Otud na Cetinju \u2013 Fakultet za crnogorski jezik i knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n

Pokojni D\u017eevad Karahasan bi kazao: kad vam neko negira jezik, kad vam neko poku\u0161ava negirati identitet, s njime nipo\u0161to ne ulazite u raspru \u2013 to je oblik ludila<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Nema rasprave s takvim \u201epobjednicima\u201c, s nameta\u010dima. Jednostavno, palo im u dio da poku\u0161aju da Crnu Goru vrate u genitiv.   <\/p>\n\n\n\n

Zato, strpljivo, valja sa\u010dekati da Crna Gora, kao vazda, uzvrati vokativom.<\/p>\n\n\n\n

O, Crnogorci…<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Foto: Iva Mandi\u0107 (Pobjeda) Po\u0111imo od toga da je poznato ko je sve i kako zagovarao tezu da je crnogorski jezik \u2013 fakat. Poznato je to, dakle, i po\u0161tovaocima slavnih montenegrista, ali i njihovim progoniteljima. No, od vremena bijelih knjiga s imenima montenegrista, do na\u0161ih dana niko zdravorazuman nije poku\u0161avao da ospori tezu da postoji […]<\/p>\n","protected":false},"author":22,"featured_media":4093,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"off","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4912"}],"collection":[{"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/22"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4912"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4912\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4914,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4912\/revisions\/4914"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4093"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4912"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4912"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/fokalizator.me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4912"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}